Sjedinjene Američke Države će sljedeće sedmice uvesti sankcije protiv zvaničnika stranih vlada i ljudi koje optužuju za korupciju i kršenje ljudskih prava i pozvati druge nacije da se pridruže kampanji pritiska na predstojećem Samitu za demokratiju, piše ugledni američki list Wall Street Journal pozivajući se na izvore iz administracije predsjednika SAD Joea Bidena.

Ranije je još najavljeno da će se u Washingtonu održati samit, kojem će prisustvovati stotine predstavnika zemalja širom svijeta, a glavna tema će biti sankcije, prenosi Raport.ba.

Wall Street Journal objavio je neke detalje.

Sankcije će biti uvedene uoči dvodnevnog virtuelnog samita u četvrtak i petak, na kojem se zvaničnici administracije nadaju da će uvjeriti vladine zvaničnike iz više od 100 zemalja da uvedu slične mjere.

Zvaničnici Bijele kuće rekli su da sankcije vide kao važno oružje u naporima Bidenove administracije da pokrene ono što naziva demokratskom obnovom širom svijeta.

Administracija je također rekla da će dati prioritet obezbeđivanju koordinisane međunarodne akcije koja je ključna za osiguranje djelotvornosti sankcija.

Kako se navodi, SAD će uvesti sankcije pod raznim ovlastima, uključujući takozvana Globalna ovlaštenja Magnitskog, nazvana po ruskom advokatu uzbunjivaču koji je umro u moskovskom zatvoru nakon što je optužio vladu za korupciju.

“Tokom sedmice Ministarstvo finansija će poduzeti niz radnji kako bi odredilo pojedince koji su uključeni u zlonamjerne aktivnosti koje potkopavaju demokratiju i demokratske institucije širom svijeta, uključujući korupciju, represiju, organizirani kriminal i ozbiljna kršenja ljudskih prava”, rekao je zvaničnik.

WJS navodi da američki zvaničnici nisu rekli kome će biti uvedene nove sankcije.

“Zakonodavci i aktivisti izvan vlade pozvali su administraciju da sankcioniše više ruskih oligarha, kineskih zvaničnika i drugih značajnih navodnih korumpiranih aktera i kršenja ljudskih prava. Iran je također moguća meta, s obzirom na široko rasprostranjene optužbe na Zapadu o korupciji u vladi i mučenju i ubijanju disidenata”, piše ovaj američki list.

Ministarstvo finansija, koje nadgleda politiku sankcija, također preduzima druge radnje u borbi protiv korupcije, rekao je neimenovani zvaničnik, uključujući zatvaranje ‘rupa’ koje omogućavaju korumpiranim zvaničnicima da iskoriste tržište nekretnina i povećanje transparentnosti korporativnog vlasništva.

WJS navodi da je Australija u četvrtak usvojila nova pravila koja joj omogućavaju lakše sankcionisanje optuženih koji krše ljudska prava, čime je postala posljednji saveznik SAD-a koji je donio zakon stiliziran prema američkim zakonima Magnitsky. 

“Kanada, Evropska unija i Ujedinjeno kraljevstvo također su ažurirale svoja pravila kako bi bolje ciljale na prekršioce ljudskih prava”, piše WJS. 

Koordinirane međunarodne sankcije Magnitsky dio su šireg skupa obaveza i inicijativa koje administracija želi osigurati na samitu, rekao je visoki zvaničnik administracije.

Neke od tih inicijativa uključuju zaštitu medijskih prava i poštene izbore, borbu protiv korupcije i podsticanje političkog vodstva žena, djevojaka i marginalizirane populacije.

Osim toga, Bidenova administracija ima za cilj ograničiti izvoz alata za nadzor i drugih tehnologija koje autoritarne vlade mogu koristiti za suzbijanje ljudskih prava, rekla je Bidenova administracija, što je navodna praksa u Kini”, piše WJS.

Daniel Fried, bivši diplomata State Departmenta koji je osmislio nekoliko politika sankcija Obamine administracije, rekao je za WJS da Bijela kuća vjeruje da je borba protiv korupcije bitan element ponovnog osnaživanja demokratije.

“Očekujemo da će njegova opredjeljenja biti fokusiranija više tu nego u drugim oblastima“, rekao je on.

Samit nudi administraciji dobru priliku da proširi broj zemalja koje koordiniraju akciju protiv korupcije i kršenja ljudskih prava, rekao je Fried, sada saradnik u istraživačkom centru Atlantic Council sa sjedištem u Washingtonu.

“Ovo bi moglo izgledati kao da druge nacije usvajaju verzije američkog zakona o Magnitskom koji je specifičan za Rusiju i naknadnog Globalnog zakona Magnitskog, ili čak stvaraju širi mehanizam za koordinisane, multilateralne sankcije“, rekao je.

Zvaničnici administracije kažu da su korupcija i kršenje ljudskih prava pošasti demokratije, aktivnosti koje su počinili autoritarni režimi i njihove pristalice kako bi sačuvali svoju moć i obogatili se na račun svojih građana.

Kako se navodi, stavljanje na crnu listu vladinih i vojnih zvaničnika i njihovih saveznika u privatnom sektoru ima za cilj zaustaviti zloupotrebu i korupciju kako od strane meta tako i od strane drugih prestupnika širom svijeta.

Sankcije Magnitskog uključuju zamrzavanje bilo koje imovine koju pojedinci imaju u jurisdikciji SAD-a i komplikuju njihove finansijske poslove i poslove nekretninama u inostranstvu. Detaljnim navodima koji opravdavaju sankcije, ova akcija ima za cilj i njihovu diskreditaciju u zemlji i inostranstvu.

Ono što je zanimljivo iz perspektive BiH jeste da predstavnici naše države nisu pozvani na ovaj samit. Pored BiH, nisu pozvani ni predstavnici Rusije i Kine što je vrlo simptomatično.

Poznato je da je administracija SAD-a pripremila sankcije i za neke zvaničnike u BiH, što je potvrdio i Gabriel Escobar, specijalni izaslanik SAD-a za zapadni Balkan.

O tome zašto BiH nije pozvana nije se oglašavalo ministarstvo vanjskih poslova BiH na čelu sa ministricom Biserom Turković. Ona inače ovih dana boravi u SAD-u, ali potpuno drugim povodom.

Ona je naime otišla u SAD kako bi ispratila starog, a dočekala novog imama, te bila na koncertu koji ima za cilj skupljanje para za novog imama, prenosi politicki.ba.