TAKVA KATASTROFA SE NE PAMTI: Zastrašujuće podrhtavanje tla u smrt je odvelo više od 25.000 ljudi, sve je nestalo u trenu, a onda je uslijedila nova agonija…

„Slobodna Bosna“ nastavlja serijal iz historije.

  • Jeste li znali

  • 07. Dec. 2021  07. Dec. 2021

  • 0

Naša današnja priča vodi vas u davnu 1988. godinu na područje današnje Armenije.

Naime, u zemljotresu je poginulo 25.000 i teško ranjeno 150.000 ljudi, uništen je veći dio armenijske industrije, a na desetke hiljada stanovnika ostalo je bez krova nad glavom. Mnogi od njih su punih 20 godina kasnije, još uvijek su živjeli u nužnim smještajima.

Zemljotres je potresao regiju 7. decembra 1988., u srijedu u 11:41 po lokalnom vremenu.

Imao je snagu od 6,9 stepeni Richteru, a epicentar je bio oko 18 kilometara sjeverozapadno od Spitaka.

U usporedbi s drugim zemljotresima slične jačine prouzročio je razornu štetu, s jedne strane jer je hipocentar bio samo oko 5 kilometara ispod površine zemlje, a s druge strane jer je gradnja u Spitku i okolnim selima bila izrazito loša. Četiri minute nakon glavnog zemljotresa područje je potresao novi jačine 5,8, a potom je u sljedećim mjesecima zabilježeno više zemljotresa, do maksimalnih 5,0.

Najviše su pogođeni Spitak, Leninakan (sada Gjumri), Kirovakan (sada Vanadzor) i Stepanavan, kao i mnoga okolna sela. Spitak je bio toliko oštećen da je grad nakon potresa napušten i potpuno obnovljen na malo drugom mjestu. Dio zgrada u novom Spitku izgrađen je u stilu naroda koji je omogućio obnovu. Podaci o broju žrtava uveliko variraju. Često se spominje 25.000 smrtnih slučajeva, dok drugi izvori navode mnogo veće brojke.

Uz žrtve i finansijske gubitke procijenjene na oko 14 milijardi dolara, zemljotres je izazvao pomicanje tla koji su bili visoki i do 1,6 metara i protezali se na 8 do 13 kilometara.

Druga posljedica zemljotresa bilo je zatvaranje jedine nuklearne elektrane u Armeniji, koja se nalazila oko 90 kilometara od epicentra, a potom je zatvorena na sedam godina.

Nakon vijesti o katastrofi, sovjetski čelnik Mihail Gorbačov brzo se vratio iz državnog posjeta Sjedinjenim Državama i posjetio zonu potresa. S obzirom na razmjere štete, Gorbačov je od Sjedinjenih Država zatražio humanitarnu pomoć prvi put nakon Drugog svjetskog rata, unatoč Hladnom ratu.

Kao rezultat toga, nekoliko zapadnih zemalja pomoglo je obnovu, uključujući Saveznu Republiku Njemačku i Švicarsku. Pomoć je stigla i iz Sovjetske Republike Azerbejdžan, iako su zategnuti odnosi među susjedima prevladavali tokom sukoba u Nagorno-Karabahu.

(SB)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...