Gospodine Filipoviću, prije nekoliko dana vodila se žustra rasprava u britanskom parlamentu o političkoj situaciji u BiH. Kako vi sa pozicije bh. ambasadora u Londonu gledate na ovo povećano zanimanje britanske politike za stanje u BiH?

"Itekako smo ohrabreni povećanim zanimanjem britanske politike za situaciju u Bosni i Hercegovini, ali i širem regionu Zapadnog Balkana. Institucijama Ujedinjenog Kraljevstva jasno je da se situacija u Bosni i Hercegovini rapidno pogoršala od ljeta, kada su državne institucije blokirane zbog provođenja Inzkove odluke o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločina. Zaključili su da nije riječ o klasičnom zaoštravanju retorike, već da je na udaru kompletan dejtonski sistem, institucije, uključujući i Oružane snage Bosne i Hercegovine, što može dovesti do vrlo ozbiljnih i opasnih konfrontacija. Također, jasno vide da se zaoštravajuća politika u regionu ne treba gledati odvojeno od onoga što se događa na ukrajinskoj granici, kao i na granici između Poljske i Bjelorusije. Uzbuna koju smo konstantno dizali, kako ambasada tako i naši prijatelji širom UK-a, urodila je plodom te se u praćenju krize, pored vrlo agilne grupe parlamentarnih zastupnika koje predvodi zastupnica Alicia Kearns, uključio i sam kabinet premijera Borisa Johnsona. Sada ne samo da su svjesni ozbiljnosti situacije, već i pripremaju ozbiljne planove kako da odgovore na nju."

Možete li uporediti sadašnji angažman britanske politike u BiH u odnosu na ratni i poslijeratni period?

"Trenutni pojačani angažman britanske politike velikim je dijelom zasnovan na gorkim iskustvima ratnog perioda u BiH, propuštenim prilikama da se na vrijeme, konkretnom akcijom zaustavi agresija. Isto tako, Ujedinjeno Kraljevstvo je investiralo ogromna sredstva u poslijeratnu obnovu Bosne i Hercegovine, funkcionalnost njenih institucija, razvoj, pomirenje itd. Skoro 60 pripadnika britanskih oružanih snaga položio je život osiguravajući mir u Bosni i Hercegovini. Sigurno je da neće pasivno promatrati kako se njihova investicija u dugoročnu stabilnost ovog dijela Evrope preko noći može poništiti, a cijeli region gurnuti ne samo u haos, već i pretvoriti u neku vrstu 'nosača aviona' rivalskim, malignim uticajima."

Kakva je stvarna težina odluke britanskog premijera Borisa Johnsona da za posebnog britanskog izaslanika za Zapadni Balkan imenuje sira Stuarta Peacha, nekadašnjeg načelnika britanskih zračnih snaga i donedavnog šefa Vojnog komiteta NATO-a? Šta bi Peach mogao raditi na Zapadnom Balkanu, a posebno u BiH i šta možemo očekivati ​​od njegovog angažmana?

"Imenovanje specijalnog izaslanika britanskog premijera za Zapadni Balkan je signal da Ujedinjeno Kraljevstvo namjerava aktivno učestvovati u rješavanju otvorenih pitanja na Zapadnom Balkanu, u uskoj koordinaciji sa američkim i evropskim specijalnim izaslanicima, kao i visokim predstavnikom u BiH, gospodinom Christianom Schmidtom. Dakle, namjera je da se od sada takve aktivnosti vode na dosta višem nivou od onoga koji je do sada bio primjeren, te da se aktivnosti provode u širem, regionalnom kontekstu."

Koliko ovaj novi pristup jedne od najvećih svjetskih vojnih i ekonomskih sila može odvratiti Milorada Dodika od njegove separatističke politike i prijetnji da će osamostaliti Republiku Srpsku? Dodik je odavno remetilački faktor i svi se pitaju „ima li lijeka za njegovo političko ludilo“?!

"Poruke koje su odaslane sa debate Predstavničkog doma britanskog parlamenta o situaciji u Bosni i Hercegovini jasno pokazuju da Ujedinjeno Kraljevstvo neće promatrati kako se napredak postignut u posljednjih 26 godina dovodi u pitanje, a Bosna i Hercegovina gura u haos sa nesagledivim posljedicama za cijeli region. Uz to, sada je jasno da UK razmatra brojne mogućnosti za različite scenarije koji se mogu odigrati – samostalno ili kroz multilateralne organizacije i mehanizme koji su dostupni."

Velika Britanija i Evropska unija su se razišle, ali u BiH ipak zajednički djeluju na smirivanju tenzija između bh. političara. Ovdje se te razlike ne vide jer su ambasadori Velike Britanije Matthew Field i SAD-a Eric Nelson, kao i predstavnici Bruxellesa usmjereni samo na jedan cilj, a to je da se od BiH napravi normalna i funkcionalna država. Da li ste i vi među onima  koji smatraju da se Velika Britanija u toj priči želi pozicionirati kao jednako bitan faktor kao EU i SAD i je li to šansa koju moramo iskoristiti za vraćanje na evropski put?

"Vlada i dužnosnici Ujedinjenog Kraljevstva često naglašavaju da iako je UK izašla iz EU, nije izašla iz Evrope. To znači da je stabilan i prosperitetan evropski kontinent od strateškog značaja za sigurnost i prosperitet Ujedinjenog Kraljevstva. U tom smislu, najveće prijetnje tom cilju su nestabilnost Zapadnog Balkana, te Ukrajina. Mislim da će Ujedinjeno Kraljevstvo dati svoj pun doprinos nošenju sa krizama u ovoj regiji, koordinirajući svoje aktivnosti sa najbližim saveznicima, ali i igrati sve asertivniju ulogu ukoliko bude od britanskog nacionalnog interesa. Drugim riječima, može se vrlo lako desiti da UK pokaže liderstvo u određenim situacijama ukoliko procijeni da zajednički odgovor nije adekvatan."

Iz dosadašnjeg iskustva smo naučili da se Milorad Dodik ne boji ličnih sankcija koje mu zabranjuju da putuje u SAD i koje čak i ismijava, ali da na njegovo ponašanje mogu uticati ekonomske sankcije EU o kojima se mnogo govori u posljednje vrijeme. Koliko bi Dodika omelo da mu ekonomskim sankcijama zaprijeti i Velika Britanija i hoće li to biti jedna od mjera za njegovo disciplinovanje? Kakva su vaša saznanja o narednim koracima Velike Britanije u BiH?

"Sve su opcije sada na stolu. Ono što je nama bilo najvažnije postići je da se u praćenje i odgovaranje na krizu u BiH uključi najviši nivo izvršne vlasti Ujedinjenog Kraljevstva, da aktivno uključimo što veći broj članova zakonodavne vlasti, da zainteresujemo medije, organizacije civilnog društva, dijasporu, i skrenemo im pažnju na opasnost koja prijeti unilateralnim potezima koji narušavaju mir i stabilnost. Posjeta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, gospodina Željka Komšića, Ujedinjenom Kraljevstvu za vrijeme klimatskog samita COP 26 je bila okidač za sve aktivnosti koje su potom uslijedile i dovele do ovog rezultata."

(Razgovarao: D. OMERAGIĆ)