Dan nakon što je kritikovao poslovne grupe koje su zatražile promjenu tog pristupa, za jedan američki dolar bilo moguće dobiti 17.97 lira, koja je od petka izgubila devet posto vrijednosti.

Turska lira je od početka godine izgubila više od 55 posto vrijednosti u odnosu na dolar.

Iako inflacija, prema zvaničnim podacima, iznosi 21 posto, centralna banka Turske je od septembra smanjila referentnu kamatnu stopu sa 19 na 14 odsto. Najnovije smanjenje, za jedan posto, bilo je 16. decembra.

Vjeruje se da Centralna banka djeluje pod Erdoganovim pritiskom, koji dugo tvrdi da visoke kamatne stope izazivaju inflaciju, što je suprotno konvencionalnom ekonomskom shvatanju, prenosi AP.

Smatra se da Centralna banka djeluje pod Erdoganovim pritiskom, koji se proglasio neprijateljem kamatnih stopa i smijenio tri guvernera banaka zbog neslaganja oko troškova zaduživanja.

Erdogan dugo tvrdi da visoke kamatne stope izazivaju inflaciju, suprotno konvencionalnom ekonomskom razmišljanju. On je obećao da će zadržati niske stope i dati prioritet rastu, izvozu i zapošljavanju, pozivajući se na islamska načela protiv zelenaštva, rekavši: „Ne očekujte ništa drugo od mene“.

On je obećao da će smanjiti inflaciju na četiri posto, kao nekada.

Turski predsjednik je odbacio spekulacije da bi njegova vlada mogla da sprovede kontrolu kapitala izražavajući privrženost pravilima slobodnog tržišta.

On se kasnije obrušio na TUSIAD, grupu najvećih turskih preduzeća, koja je pozvala vladu da se vrati „opšteprihvaćenim pravilima ekonomije“.

„Imate jednu dužnost, a to su investicije, proizvodnja, zapošljavanje i rast“, rekao je Erdogan. „Ne tražite različite načine da napadnete vladu. ... Ne možete dobiti borbu protiv nas”, dodao je.

Oslabljena lira podstiče rast inflacije i cijena, poskupljuje uvoz, gorivo i robu široke potrošnje.