SCHMIDT SJEDI IZMEĐU SVIH STOLICA: “Bosna i Hercegovina sve više postaje igračka za ekstremiste. Hrvatski i srpski nacionalisti sklopili su savez”

"Internationale Politik" navodi šta je potrebno uraditi na Balkanu i, između ostalog, predlaže: uvjetovanje finansijskih sredstava reformama i sankcije protiv nacionalista

  • Politika

  • 04. Jan. 2022  04. Jan. 2022

  • 10

"Uz ogroman finansijski i ljudski angažman EU i SAD su željele reformirati Balkan i usidriti ga na Zapadu", piše časopis Internationale Politik i navodi primjere tog „ogromnog neuspjeha“, prenosi DW.

"Summit EU-Balkan u Sloveniji u oktobru još jednom je dokazao neuspjeh Unije u jugoistočnoj Evropi. 'Parada licemjerstva, praznih riječi, samodopadnog umirivanja i dvoličnosti', rekla je političarka Zelenih Viola von Cramon opisujući summit. Von Cramon je izvjestiteljica za Kosovo u Evropskom parlamentu. U proteklih 25 godina nije bilo napretka za građane unatoč milijardama iz Evrope, kaže bivši austrijski visokorangirani diplomat Wolfgang Petritsch, raniji lider u angažmanu u EU, posebno u Bosni i Hercegovini. Doista, situacija je strašna", ocjenjuje Internationale Politik.

Časopis navodi neke od primjere koji govore u prilog tome:

"Proeuropski sjevernomakedonski premijer Zoran Zaev je izgubio lokalne izbore i zbog toga jer EU nije u poziciji da konačno započne obećane pristupne pregovore. Unatoč desetljeću posredovanja EU-a, kriza između Srbije i njene otcijepljene pokrajine Kosovo je unatoč deseteljeću posredovanja EU dalje nego ikada od rješenja", piše časopis.

Kada je riječ o BiH autor članka Thomas Brey piše:

"Bosna i Hercegovina je dugi niz godina u samoblokadi zbog sukoba muslimanskih Bošnjaka, pravoslavnih Srba i katoličkih Hrvata. Bivši njemački savezni ministar poljoprivrede Christian Schmidt, koji je u augustu poslan u zemlju kao visoki predstavnik s brojnim nadležnostima, sjedi između svih stolica. U roku od mjesec dana je uspio u tome da ga ni jedan lokalni političar više ne podržava, analizira direktor Transparency International-a za BiH Srđan Blagovčanin", piše časopis.

U tekstu se dalje navodi da dugogodišnju političku „ljubavnu vezu" između bivše kancelarke Njemačke Angele Merkel i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića predstavnici civilnog društva opisuju kao pogubnu.

"Unatoč brojnim negativnim primjerima Evropska komisija", kako piše list, "u svom godišnjem 'izvještaju o napretku' govori o 'umjerenim reformskim uspjesima'. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je tokom posljednjeg putovanja po Balkanu pohvalila 'jaku koncentriranost na osnovne reforme' koje su 'enormne'. Napravili ste puno teškog posla", rekla je von der Leyen, citira list. „Novinari kritični prema vladama bili su više nego zaprepašteni ovom pogrešnom procjenom", navodi se u tekstu.

Bosna i Hercegovina sve više postaje igračka za ekstremiste. Hrvatski i srpski nacionalisti sklopili su savez. EU se oslanja na politiku smirivanja i tako ide na ruku Rusiji. Gostujući komentar Marion Kraske.

"Tokom svoje posljednje posjete Srbiji u septembru, kancelarka Merkel je podilazila predsjedniku Vućiču, koji odlučuje o svemu, kao jamcu za društveno-političke reforme. Ipak: od njenog prethodnog posjeta Beogradu 2015. nije provedena 'nijedna velika temeljna reforma', ocjenjuju u lokalnom uredu Fondacije Heinrich Böll."

Autor teksta postavlja pitanje kako je moguće da se stvarno stanje i pseudostvarnost koju prikazuju zapadni političari toliko razilaze?

"O tome direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) sa sjedištem u Ljubljani Zijad Bećirović, kaže: Evropsku vrhunsku politiku ne zanimaju brojni komplicirani balkanski problemi. Ona je ove teme prebacila na 'niže razine'. Glavni diplomati na licu mjesta su dobili odriješene ruke da djeluju prema vlastitom nahođenju. Ova predstavništva EU-a postala su plodno tlo za kriminal i korupciju, tvrdi istaknuti politički stručnjak, čak i ako je većina osoblja EU-a ozbiljno angažirana. Korumpirani dio poslanih stručnjaka i diplomata, prema njegovim riječima, radi zajedno s korumpiranim političkim elitama balkanske regije", piše list.

"Prema posljednjim anketama, samo 36 posto građana Srbija odnose s EU-om ocjenjuje dobrim. Nasuprot tome, 85 posto vjeruje da njihova zemlja ima najbolje odnose s Kinom i Rusijom. No država ostvaruje tri četvrtine svoje trgovine s EU-om, iz koje dolazi dvije trećine svih stranih ulaganja. Većina kredita s povoljnim kamatama ili donacija dolazi sa zapada. Iako imidž Rusije i Kine vrtoglavo raste, nikome ne bi palo na pamet tamo emigrirati ili studirati. U tom smislu su 'zemlje čežnje' prvenstveno Njemačka i Austrija, ali i Švicarska, Skandinavija, Velika Britanija i SAD.

Uvijek novi prijedlozi zapadnih 'think tankova' da se protiv poricanja ove stvarnosti širokog dijela stanovništva bori dodatnim milijardama ne mogu dovesi do uspjeha. Političke elite jugoistočne Evrope odavno ne vide EU kao zajednicu vrijednosti, već kao jednostavan mehanizam za milijarde novčanih transfera bez ikakvih reformskih obaveza. Već do sada je korumpirana politika na vrhu bila glavna glavni partner za razgovore u Bruxellesu i Washingtonu", ocjenjuje list.

"Europa je doslovno nesposobna, zaključuje politički savjetnik s Kosova Adrijan Arifi: 'Kao i uvijek, sve nade počivaju na Americi', kaže on. Američki predsjednik Joe Biden poslao je u regiju cijeli tim iskusnih stručnjaka za Balkan. Dok EU i njezine članice, kako kaže Arifi, još uvijek razmišljaju o etničkim kriterijima, Gabriel Escobar kao jedan od ovih novih američkih izaslanika kaže: 'Problem Bosne i Hercegovine nije etničke prirode, već sistemska korupcija i nedostatak kredibiliteta političkih aktera'."

"Do sada su članice EU često djelovale jedna protiv druge. No potrebna je dosljedna i srednjoročna politika Bruxellesa prema jugoistočnoj Evropi", piše Internationale Politik. List navodi što je još potrebno uraditi na Balkanu i, između ostalog, predlaže: uvjetovanje finansijskih sredstava reformama i sankcije protiv nacionalista, potom više razmjene mladih ljudi, pojačanu saradnju s organizacijama civilnog društva, i prije svega stvaranje protujavnosti kako bi se suprotstavilo stalnoj propagandi (i protiv EU-a) tabloidnih medija koji su podložni vladi, medijskih monopola oligarha i razarajućeg utjecaja ruskih državnih medija poput Sputnika koji je prisutan u svim zemljama.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 10

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...