Vlada Republike Srpske imenovala je Dragana Stankovića, sina Dodikovog kuma Budimira Stankovića, za vršioca dužnosti direktora entitetske Uprave za geodetske i imovinskopravne poslove (RUGIP). Ujedno je Vlada razriješila dužnosti direktora RUGIP-a Bosiljku Predragović, a na njeno mjesto je imenovan Stanković, koji je do sada bio v. d. pomoćnika direktora za ekonomsko-finansijske poslove u ovoj instituciji.

PRIVATNI POSJED

Stanković je jedan od Dodikovih tajkuna čije se ime najčešće vezivalo za zemljište Poljoprivredne škole u Banjoj Luci, a koje je bilo predmet brojnih sudskih procesa i brojnih afera. Najveći dio kolača na zemljištu Poljoprivredne škole ugrabio je upravo Stanković u saradnji sa tadašnjim direktorom ove škole Edijem Hanešom i uz podršku nekih ljudi iz Gradske uprave i Pravobranilaštva RS-a.

Njih dvojica su atraktivno zemljište Poljoprivredne škole vrijedno desetine miliona maraka zamijenili za bezvrijedne parcele u okolini Banje Luke i Laktaša koje su formalno u vlasništvu Perice Repajića. Međutim, stvari su se zakomplikovale kada je Gradska uprava Banja Luka podnijela tužbu protiv Haneša zbog prometovanja gradskog zemljišta. Zemljište je bilo u vlasništvu Grada, a Poljoprivredna škola imala je pravo korištenja tog zemljišta.

U međuvremenu, Repajić je dio zamijenjenog zemljišta prodao firmama Bingo iz Tuzle i bijeljinskom Oktan prometu, od kojih je trebao naplatiti ukupno 8,3 miliona KM. Vrhovni sud Republike Srpske ukinuo je prošle godine pravosnažnu presudu kojom je Grad ostao bez spornog zemljišta, a trgovačkom lancu Bingo i Oktan prometu priznato je pravo vlasništva.

Grad Banja Luka je pokušao da ospori upis prava raspolaganja nad spornim zemljištem na Poljoprivrednu školu, pa samim tim i ugovore o zamjeni i prodaji, ali je i prvostepeni i drugostepeni sud tužbu odbio. Zatim je Grad uložio reviziju koju je Vrhovni sud RS-a 20. maja prošle godine usvojio, ukinuo presudu Okružnog suda i vratio predmet tom sudu na ponovno odlučivanje, piše Oslobođenje.

Narodni “tribun” i prva hercegovačka raketa Nebojša Vukanović kaže da Stanković godinama iz sjene rukovodi RUGIP-om. RS je, dodaje on, pretvorena u prćiju i privatni posjed “oca nacije” Milorada Dodika, njegovih kumova, porodice i prijatelja.

"Bosiljka Predragović je provjereni i odan član SNSD-a, učestvovala je u mnogim sumnjivim poslovima i namještanju tendera, ali uprkos odanosti i lojalnosti morala se povući zbog 'viših interesa' i kumova. Svaki komentar je suvišan, jer je ovo samo jedan u nizu primjera privatizacije i zarobljavanja institucija Republike Srpske od jedne porodice i partije koja sve nas posmatra kao plijen", kazao je Vukanović.

Stankovićevo imenovanje otvorilo je još jednu staru temu, a to su - vršioci dužnosti direktora u RS-u. U institucijama Republike Srpske i javnim preduzećima ima oko 800 rukovodilaca koji posao obavljaju kao vršioci dužnosti, jer nisu imenovani u skladu sa konkursnim procedurama na pozicije direktora.

Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini RS-a Jelena Trivić kazala je da entitetska Vlada ne poštuje zakone i propise kojima je jasno precizirano koliko neka osoba može biti vršilac dužnosti. Upravo je ona istakla da je broj v. d. direktora dostigao čak osam stotina!

"Nadležno ministarstvo se samo deklarativno zalaže da se ovaj problem riješi, ali generalno nisu uradili ništa konkretno. Vlast je ovu državu svela na v. d. i to radi iz političkih razloga, jer te ljude drže na uzdi, a oni joj moraju ispunjavati političke želje. Ako ih ne ispunjavaju, doviđenja. Tu praksu će neko morati da prekine. To je satanizacija ove zemlje", naglasila je Trivićeva.

BEZ PROCEDURA

Udruženje građana Restart Srpska radilo je istraživanje u periodu od 2018. godine do danas i to istraživanje, koje je obuhvatilo analizu 48 javnih preduzeća iz Republike Srpske, pokazalo je da nijednim aktom nije regulisano koliko dugo neko može biti v. d. direktora, kao ni ko tačno imenuje v. d. direktora i na osnovu kojih procedura.

"Vršilac dužnosti obavlja funkciju direktora do trenutka dok preduzeće ne imenuje direktora. U našoj zemlji je i ovo izvrgnuto ruglu, pa tako danas umjesto po nekoliko mjeseci imamo v. d. direktora po pet ili više godina. Karakteristično je da, izuzev Zakona o državnim službenicima i Zakona o lokalnoj samoupravi, područje imenovanja i mandat trajanja v. d. direktora nije zakonski regulisano, mada se i pomenuti zakoni ne poštuju", kazao je Stefan Blagić iz Restarta, piše Oslobođenje.