Nakon što su to učinile Sjedinjene Države, i britanska je vlada objavila da je pozvala porodice diplomatskog osoblja u Kijevu da napuste zemlju. Najnoviji je to znak ozbiljnog zaoštravanja krize u Ukrajini, koja ni nakon nekoliko mjeseci pokušaja diplomatskog hlađenja tenzija u Ženevi i na virtualnim sastancima ne pokazuje naznake smirivanja.

Osoblje Europske unije ostaje na svojim pozicijama, a iz Londona i Washingtona poručeno je da odluka nije donesena iz nekog konkretnog razvoja događaja u protekla 24 sata, nego zbog mogućnosti da "Rusija u svakom trenutku krene u akciju protiv Ukrajine". U Kijevu su na odluku reagirali saopćenjem da je američko povlačenje dijela zaposlenika "preuranjeno" te odraz "pretjeranog opreza". Šef europske diplomacije Josep Borrell komentirao je da ne želi povlačenjem osoblja "unositi dramu" u postojeće tenzije.

Međutim, procijenjeno je da se najmanje 100.000 ruskih vojnika okupilo na granici s Ukrajinom u kojoj se stanovnici, posebno na pograničnom području, pripremaju na mogućnost širenja ratnih sukoba koji već sedam godina stabilno tinjaju i polako, ali neprekinuto odnose ljudske živote na području Donbasa u kojem vladaju proruski separatisti.

Dok traju pojačana vojna aktivnost na ruskoj strani i rad na stavljanju vojske u stanje vojne spremnosti, zemlje članice NATO-a šalju vojnu pomoć Ukrajini kao podršku vladi u slučaju da se zaista dogodi ruska invazija. Amerika, koja je od ruske aneksije Krima i separacije Donbasa poslala 2,5 milijardi dolara vrijednu vojnu pomoć ukrajinskoj strani, poslala je novu pomoć. U subotu je u Ukrajinu tako stiglo 90 tona američke "smrtonosne pomoći" koja uključuje municiju za branitelje na prvoj crti fronta.

Pomoć šalju Britanija, Estonija, Litva...

Vojnu su pomoć poslale i baltičke države, sjeverne ruske susjede. Američki državni sekretar Antony Blinken u subotu je rekao kako su Estonija, Litva i Latvija dobile dopuštenje da Kijevu pošalju protivtenkovsko i protivzračno naoružanje američke proizvodnje.

Vojnu je opremu poslala i Velika Britanija. Riječ je o protivtenkovskom sistemu, a ministar obrane Ben Wallace rekao je i da će mali broj britanskih oficira otputovati u Ukrajinu kako bi obučio tamošnje vojnike za rukovanje laganim protutenkovskim oružjem koje se lansira s ramena, a može pogoditi tenk s 800 metara i probiti oklop debljine 500 milimetara.

Njemačka je istodobno dočekana na nož u Ukrajini koja je i prije Berlin kritizirala zbog nedovoljne kritike Moskve. Njemački je general tokom vikenda smijenjen zbog komentara da je "glupost" da će Rusija napasti. Međutim, službeni Berlin ne želi slati vojnu pomoć, inzistira na pokušaju da se smanje tenzije, a ministrica obrane Christine Lambrecht izjavila je da će Njemačka poslati medicinsku pomoć. Lambrecht je rekla da vojna pomoć "nije opcija" i da o tome vlada konsenzus u saveznoj vladi. Idući mjesec Njemačka će poslati kompletnu poljsku bolnicu, ukrajinsko osoblje će biti obučeno za korištenje, a Njemačku će to stajati 5,3 miliona eura.

Međutim, s pomirljivim stavom Njemačke ne slaže se vlada u Kijevu koja je rekla da "hitno treba 100.000 kaciga i pancirki za volontere koji se priključuju protivruskim snagama". "Ozbiljnost situacije zahtijeva reviziju i promjenu smjera njemačke koalicije", poručio je ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Andrij Melnik.

Istodobno je u toku militarizacija okolnih zemalja. Danska, Španija i Nizozemska su među zemljama koje šalju vojne jedinice na istok Europe.

NATO je objavio da Danska šalje fregatu u Baltičko more te da se priprema poslati četiri bombardera F-16 u Litvu kako bi pomogla NATO-ovoj misiji zračnog nadzora regije. Španija šalje brodove koji će se priključiti NATO-ovim pomorskim snagama i razmatra slanje borbenih aviona u Bugarsku. Francuska je izrazila spremnost da pošalje borbene avione u Rumuniju koji će biti pod NATO-ovom komandom.

Nizozemska šalje brod i kopnene snage koje će biti u stavu pripravnosti za NATO-ove "snage reakcije". U aprilu će poslati dva aviona F-35 u Bugarsku kako bi pomagali NATO-ove zračne aktivnosti na području Crnog mora.

Rusi nastavljaju s vojnim vježbama

Rusija je prošlog petka u sklopu svog ultimatuma zatražila niz sigurnosnih garancija o neširenju NATO-a prema istoku dok su zapadne snage poručile kako su zemlje poput Ukrajine nezavisne i same mogu birati žele li pripadati nekom obrambenom savezu. Rusija tvrdi da NATO pojačava pritisak na svojim istočnim granicama zbog čega se osjeća ugroženo. Moskva je zbog toga zatražila da se NATO-ove snage povuku iz zemalja koje nisu bile članice Saveza prije 1997. godine, a to su Bugarska i Rumunjska. Slanje novih snaga pokazuje da NATO ne samo da odbija taj ruski zahtjev, nego povećava svoju prisutnost, što je učinio i nakon ruske aneksije Krima 2014. godine (do koje je došlo nakon velikih protesta na kojima su Ukrajinci jasno pokazali da se žele okrenuti Europi i europskim integracijama).

U međuvremenu Rusija nastavlja s vojnim vježbama ili pripremama za njih. Njena Sjeverna flota aktivna je u Barentsovu moru u kojem se između 24. i 27. januara održavaju pomorske vježbe, javio je Barents Observer. Vježbe održavaju sve četiri ruske flote - osim one u Barentsovu moru na sjeveru, tu su i flota u Ohotskome moru na istoku, ona na Mediteranu te na Atlantiku, zapadno od Arktičkog oceana. U vježbama će učestvovati 140 borbenih i opskrbnih brodova te ukupno 10.000 vojnika, objavila je TV Zvezda, televizijski kanal ruskog Ministarstva odbrane.

Osim ratnih brodova, u vježbi će sudjelovati i 60 aviona. Vojna vježba na moru počet će simultano sa zajedničkom kopnenom vježbom Rusije i Bjelorusije blizu granice s Poljskom i Litvom te nedaleko od granice sa zapadnom Ukrajinom. Vježba je nazvana "Saveznička odlučnost".

Prošle su sedmice tri ratna broda Sjeverne flote prolazila na provokativni način Baltičkim morem te su natjerali Švedsku da proglasi stepen pripravnosti, šaljući nove vojnike na otok Gotland.

Tri ratna broda, zajedno s brodovima iz Baltičke flote stacionirana u Kalinjingradu, krenula su prema zapadu te će se, prema izvješću Tassa, u Mediteranu susresti s brodovima iz Pacifičke flote. Pomorska flota prošla je La Manche 20. januara te je prati francuski ratni brod.

Marionetska vlada

Američki državni sekretar Antony Blinken nije se daleko pomaknuo na sastanku s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom. Za ponedjeljak popodne zakazao je sastanak videovezom s ministrima vanjskih poslova EU kako bi sa saveznicima raspravljao o tenzijama te o novom, kako je najavljeno, strogom paketu sankcija koje bi uslijedile u slučaju ruskog napada. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je kako očekuje da Sjedinjene Države i NATO pošalju pismeni odgovor na ruske sigurnosne zahtjeve kasnije ove sedmice.

U međuvremenu je britanski Foreign Office objavio da Moskva ima planove izvršiti invaziju na Ukrajinu i postaviti marionetsku vladu. Prema britanskim tvrdnjama, Moskva bi mogla postaviti novu vladu kojoj bi na čelu bio Jevhen Murajev, bivši član parlamenta koji kontrolira prorusku televiziju. Ta je objava dočekana sa šokom i skepsom u ukrajinskim političkim i medijskim krugovima. Ukrajina je poručila da "ozbiljno" reagira na te tvrdnje iz Londona. Kijev se odupire ruskim pokušajima da destabilizira ukrajinsku vladu i ekonomiju, rekao je visoki politički savjetnik vlade.

Sam spomenuti Murajev odgovorio je da nije uključen ni u kakvu zavjeru i da je ta tvrdnja glupost. Murajev čak tvrdi da mu je zabranjen ulazak u Rusiju te da je u sukobu s bliskim saveznikom ruskog predsjednika Vladimira Putina pa stoga takva informacija "nije jako logična".

NATO diplomat: SAD razmišlja o slanju vojske iz zapadne u istočnu Europu

SAD razmatra da premjesti jedan dio svojih vojnika smještenih u zapadnoj Europi u istočnu Europu u nadolazećim sedmicama, rekao je Reutersu NATO diplomat, uslijed eskalacije tenzija između Ukrajine i Rusije.

"Ovo se tiče američke vojske koja se već nalazi u Europi", rekao je diplomat, govoreći pod uslovom anonimnosti te je tako potvrdio izvještaj New York Timesa u kojem je pisalo da američki predsjednik Joe Biden razmatra slanje američkih vojnika na Baltik i istočnoeuropskim saveznicima.

NATO je u ponedjeljak rekao da stavlja snage u pripravno stanje te da opskrbljuje istočnu Europu s više brodova i borbenih aviona, što je Rusija osudila kao eskalaciju tenzija zbog Ukrajine.

Diplomat je rekao da će potencijalno premještanje vojske biti postupno i da do bilo kakvog popunjavanja NATO praznina na istočnom krilu može doći u narednim sedmicama. 

(Jutarnji list)