Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg bio je gost Atlantic Councila iz Washingtona, gdje je govorio o Rusiji i Ukrajini, izvještava Al Jazeera Balkans (AJB).

Njegova glavna poruka bila je da je savez spreman za nastavak razgovora s Moskvom, ali i u slučaju ruske invazije na Ukrajinu.

“Stoltenberg je naglasio da vojnici iz NATO saveza u slučaju agresije ne bi ulazili na ukrajinski teritorij, jer ta zemlja nije članica Saveza, ali da bi pomogli na druge načine”, prenosi AJB.

Dodaje da bi to značilo da bi se, prije svega, pojačala vojna prisutnost NATO-a na granicama Rusije u zemljama članicama, odnosno na Baltiku, Poljskoj, Rumuniji i Bugarskoj, uz nametanja žestokih sankcija Rusiji i slanje vojne opreme Ukrajini.

"Spremni smo za najbolje i najgore"

“Stoltenberg, kojem je ovo bilo prvo javno pojavljivanje nakon što je NATO, uz Sjedinjene Američke Države, odgovorio na ruske zahtjeve, kaže da je cilj izbjeći sukob, ali da postoji spremnost svih članica NATO-a o suprotstavljanju Rusiji i drugim sredstvima. Napomenuo je da je ukrajinska vojska sada znatno jača i bolje naoružana u odnosu na raniji period.”

Prvi čovjek NATO-a rekao je, također, da Rusija u ovom trenutku želi razgovarati, ali da istovremeno jača vojne snage, pogotovo u Bjelorusiji, koja također graniči s Ukrajinom.

“Mi ne možemo biti sigurni kakvi su ruski planovi, zato moramo biti spremni za razgovor, ali i za vojni sukob. Spremni smo za najbolje i najgore. Imamo spremnih 40.000 vojnika, od toga 5.000 su snage za brzi odgovor”, kazao je Stoltenberg.

Dodao je da će Savez, ukoliko Rusija na bilo koji način, uključujući kibernetički, napadne jednu zemlju koja je članica NATO-a, odgovoriti na taj napad, što znači i vojno, poštujući Član V.

“Svi za jednoga, jedan za sve – to je naša doktrina”, poručio je generalni sekretar NATO saveza, koji je govorio i o tome hoće li svi saveznici biti na istoj liniji.

Najvažnije da SAD i Evropa budu zajedno

Na pitanje hoće li Njemačka i Francuska dati punu podršku, Stoltenberg je odgovorio da je Francuska predana članica Saveza te da Njemačka predvodi borbenu grupu NATO-a na Baltiku.

“Tu nema nikakvih neslaganja. Ako ijedna članica bude napadnuta, svi zajedno odgovaramo na napad. Ali, ima različitosti o pomoći Ukrajiniji, koja nije u NATO savezu. Naša je prva zadaća zaštiti NATO članice. Rusija zna da će platiti žestoku cijenu ako izvrši invaziju. Ali, različite su reakcije ukoliko Rusija napadne Ukrajinu ili ako napadne neku članicu NATO saveza.”

Stoltenberg je rekao da je najvažnije da Sjedinjene Američke Države i Evropa budu zajedno.

“Zajedno pokrivamo 50 posto vojnih snaga u svijetu… Naša su vrata otvorena za sve koji žele biti dio Saveza, ali nikada nećemo nikoga prisiljavati da uđe u NATO.”

Na upit povlače li Amerikanci jednostrane poteze, pogotovo kada se radi o mogućem slanju 8.500 američkih vojnika u tri istočnoevropske zemlje, članice NATO-a, Stoltenberg je odgovorio da postoji bliska koordinacija s Washingtonom, javlja AJB.

Rusija i Kina se politički i vojno zbližavaju

AJB piše da je Stoltenberg govorio i o poruci američkim građanima zašto je njima NATO potreban, a ne samo Evropi.

“Mir i stabilnost u Evropi su dobri i za Ameriku. To je baza za prosperitet. Nakon terorističkih napada na Sjedinjene Američke Države 2001. godine hiljade su NATO-vih vojnika otišli u Afganistan. Tu je i opasnost od Kine.”

Stoltenberg je rekao da će Kina uskoro imati jaču ekonomiju od američke, da Peking jača oružane snage, pogotovo mornaricu, te da je za Amerikance dobro imate saveznike.

Pojasnio je da se Rusija i Kina sve više politički i vojno zbližavaju, kroz međunarodne organizacije i zajedničke vojne vježbe.

“To je naša zajednička briga, kada dva totalitarna režima blisko surađuju”, zaključio je gostovanje na Atlantic Councilu Jens Stoltenberg.