Kao i decembar - i januar je u Hrvatskoj bio barem malo topliji od prosječnog, ali uz znatno manje padavine. Znatnije promjene gotovo sigurno neće biti ni u bližoj budućnosti, a prema trenutačno važećim prognozama - vjerovatno ni u daljoj. Ali naravno, riječ je o dugoročnijih prognozama koje su manje pouzdane od onih za sedam dana unaprijed, piše meteorolog Zoran Vakula na internetskim stranicama HRT-a.

Vakula dodaje i kako je prema preliminarnim analizama, koje tek trebaju potvrditi klimatolozi DHMZ-a, srednja mjesečna temperatura zraka širom Hrvatske bila barem malo viša od višegodišnjih srednjih vrijednosti, ali unatoč ponegdje čak i rekordno toplih prvih 6 dana januara - ne i odviše - u većini krajeva od 0,1 °C do 1 °C, a u sjevernima i do 2 °C viša od prosjeka. Stoga će klimatološka ocjena biti uglavnom "normalno" te vjerojatno samo ponegdje "toplo".

"Ukupna siječanjska količina oborine posvuda je manja od klimatološkog srednjaka, zamjetnije na Jadranu te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije, ali i ponegdje u istočnoj Hrvatskoj i Podravini. U kišomjeru meteorološke postaje na Bilogori pokraj Pitomače izmjerili su samo 10 mm oborine, odnosno 10 litara kiše po četvornome metru, a u Osijeku još manje - samo 8 litara. 9 mm je izmjereno u Pazinu i Makarskoj, na splitskom Marjanu 7, a u Hvaru samo 3 litre po četvornome metru. Stoga će klimatološke ocjene biti većinom 'vrlo suho' i 'suho', a samo ponegdje 'normalno', kao primjerice u dijelu središnje Hrvatske", piše Vakula i nastavlja:

"Srećom za mnoge,'kišan' i 'normalan' prosinac djelomično je ublažio dosadašnji većinski manjak oborine ove zime, kojoj samo neko dugotrajnije hladno razdoblje u veljači može 'oteti' ocjenu razmjerno tople. Naime, srednja temperatura zraka od 1. prosinca do 31. siječnja u većini je krajeva od 0,5 °C do 2 °C viša od prosječne za ova dva zimska mjeseca. Sudeći prema trenutačno najvjerojatnijim prognozama šansa za hladnu veljaču je vrlo mala, ali naravno - postoji. Njezina je prevrtljiva ćud odavno znana, kao i nedovoljna pouzdanost prognoza za mjesec i više dana unaprijed."

"Iako se ne može jamčiti", dodaje HRT-ov sinoptičar, "s umjerenom do velikom vjerovatnosti se može prognozirati kako će i srednja sezonska temperatura zraka ovogodišnjega proljeća i ljeta biti barem malo viša od prosječne. I pritom se, naravno, ne smije zaboraviti kako se ponekad ostvaruju i malo vjerojatne prognoze, posebice kod dugoročnog prognoziranja."

"Premda nesavršene, i unatoč napretku posljednjih desetljeća - još daleko od idealnih - takve znanstveno utemeljene prognoze pouzdanije su od onih 'starinskih', temeljenih na izrekama, narodnim 'mudrostima' i kojekakvim 'prorocima', među koje se može ubrojiti i u mnogim svjetskim medijima osobito početkom veljače puno spominjani svizac Phil iz Punxsutawneyja u Pennsylvaniji. Philovu 'prognozu' o nastavku zime u SAD-u ili dolasku proljeća neki će, već uobičajeno, pokušati primijeniti i na druge krajeve svijeta, zaboravljajući pritom da u njima postoje 'meteorolozi' iz životinjskog svijeta - medijski manje 'razvikani'. U Hrvatskoj i okolici, primjerice, slavuji, mušice, jazavci, medvjedi...", zaključio je Vakula.