U Crnoj Gori trenutno vlada zatišje pred buru tokom koje bi naša susjedna država trebala dobiti konačni odgovor na pitanje koje će u narednom periodu vladati njenim institucijama. To je, naime, epilog političke krize koja traje mjesecima, a mnogi će reći još od izbora u augustu 2020. godine. Sva relevantna predviđanja govore da će doći do aktuelne vlade koju predvodi premijer Zdravko Krivokapić, što je posljedica dubokog neslaganja ali i ozbiljnih političkih obračuna sa Građanskim pokretom URA, strankom koja je uz Demokratsku frontu i Demokratsku Crnu Goru činila tijesnu parlamentarnu većinu u prethodnom periodu.

O očekivanjima u narednim danima kada bi trebao biti izabrana nova Vlada Crne Gore, ali i uzrocima koji su doveli do pada prethodne, za "Slobodnu Bosnu" govorio je profesor Pravnog fakulteta u Podgorici i predsjednik think tank Centra za monitoring CEMI dr. Zlatko Vujović.

Je li nova vlada Crne Gore izvjesna? Je li njeno formiranje "gotova stvar" ili će se Krivokapić ipak uspjeti zadržati?

"Nikada ne možemo reći sa potpunom sigurnošću da je nešto gotovo. Međutim, sve one informacije koje dobivamo ovih dana od ljudi od kojih ovisi njezin status, jeste da je došao kraj vlade koju je vodio premijer Krivokapić. Ona će glasovima opozicije i pokreta URA okončati svoj mandat i bit će joj izglasano nepovjerenje. Ja ne vidim nijedan realan scenarij koji ga može sačuvati na toj poziciji. Iako smo svjedoci ovih dana niza pokušaja demokrata i podržavaoca Krivokapića da spase Vladu, nema tu neke značajne brojnosti. Međutim, ne bi me iznenadilo da Krivokapić podnese ostavku da se ne bi suočio sa minimalnom podrškom. Postoji velika vjerojatnoća da bi jednocifren broj poslanika bio spreman da podrži vladu dok bi ostali ili glasali za smjenu ili bili uzdržani."

Andrej Nikolaidis je rekao da iza nove vlade stoji Escobar, odnosno Amerikanci. Slažete li se sa takvom ocjenom i, ukoliko je tačna, šta to znači za Crnu Goru i za region?

"Ne bih ja nikome davao autorstvo za ono što se događa ovih dana, ali i prethodnih mjeseci, posebno nakon septembra prošle godine. Stvari su naprosto išle u smjeru koji je činio nemogućim opstanak ove vlade. Znači, problemi su brojni unutar vladajuće koalicije, a antagonizmi su vrlo snažni. Ova vlada je imala nepovjerenje već kada je izglasana, i već sutradan su počeli da se ograđuju različiti akteri, tako da jedna manjinska vlada kakva je bila Krivokapićeva nije mogla da donese potrebnu stabilnost. Zastupala je ideologiju koja izaziva negativne reakcije ogromnog dijela građana Crne Gore - ideologiju Srpske pravoslavne crkve, a Krivokapić je neko ko je od SPC-a izabran da bude nosilac liste DF-a, ali i da bude kasnije premijer. Tako da je bilo raznih utjecaja i svi su oni kao rezultat da većina više nije mogla podržati ovu vladu. Sve ono što se događalo od 4. ili 5. septembra je utjecalo da se postavi pitanje unutar URA-e zašto su oni postali dio vlasti. Gospodin Krivokapić dodatno je podstakao sukobe i to je samo ishod koji nije bilo moguće spriječiti."

Nenad Čanak kaže da se neće birati sredstva kako bi se održalo postignuto u rusifikaciji Crne Gore. Slažete li se sa tom ocjenom?

"Slažem se u velikoj mjeri iz tog razloga što brojni procesi sa kojima se suočavamo u Crnoj Gori su proizvod namjera i želja prije svega Moskve i zvaničnog Beograda da na vlasti u Crnoj Gori imaju one snage koje će moći da im garantuju lojalnost. To je jedna kombinacija napora i resursa koji su dali određeni rezultat. Oni su zaigrali na već postojećoj podjeli koja se prožima kroz crnogorsko biće vijekovima unazad. Pokušaj sprječavanja Crne Gore da se pridruži NATO-u nije uspio, što ne znači da neće nastojati pokušati ostvariti ciljeve kakve su postigli u Moldaviji, Gruziji i u drugim zemljama koje su u sferi interesa Moskve. Tako da smo sada imali jednu vladu koja je u svojim javnim izjavama nastojala ostvariti usuglašenost sa politikom Evropske unije, međutim ono što se dešavalo ispod radara jeste da su ruske i srpske obavještajne službe preuzele kontrolu nad velikim brojem vladinih tijela, posebno bezbjedonosni sistem u Crnoj Gori, pa i ministarstvo odbrane se našlo pod velik utjecajem tih struktura. Desili su se brojni skandali, odlagale su se obaveze prema NATO-u i Crna Gora se počela distancirati od zapadnih saveznika. Da je ova vlada potrajala, suočili bi se sa velikim problemima. Međutim, ono što je dobro je što se u tom periodu iskristalisala politička scena u Crnoj Gori. Sada na sceni imate dvije prosrpske koalicije na strani trenutne vladajuće većine i birači se mogu opredijeliti u skladu sa svojim pogledima."

Zašto se Krivokapić odlučio baš sada da aktivira pitanje Temeljnog ugovora sa SPC-om?

"Neuspio pokušaj spašavanja političke karijere i pokušaj dobivanja podrške beogradskog patrijarha koji za razliku od svećenika SPC u Crnoj Gori, podržava DF. Vidjeli smo ipak da je taj pokušaj propao. Na njihovu žalost procurio je tekst nacrta temeljnog ugovora koji je svojom sadržinom predstavlja politički falsifikat, ali i akt koji je neustavnog karaktera iu sukobu sa brojnim zakonima. Potpisivanjem takvog teksta i izglasavanje na vladi bi zaista bio osnov za krivičnu odgovornost onih koji su sudjelovali u njegovom izglasavanju i potpisivanju. Stoga ne čudi oklijevanje Krivokapića da ga potpiše ranije, kao i dramatično izbjegavanje da ga potpiše u susret imenovanju Joanikija za mitropolitu Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori."

Pojavila se informacija da su određeni ljudi iz Srbije boravili u kabinetu Krivokapića. Miodrag Vlahović je to ocijenio državnim udarom, dok je Krivokapić rekao da se radi o legalnom boravku Predraga Lečića. Imate li više informacija o tome što se događalo i kako ocjenjujete ove dijametralno suprotne poruke?

"Ništa novo u ponašanju aktuelnih crnogorskih vlasti. Politički krugovi iz Srbije, bilo vlast ili opozicije, kao i SPC, snažno su uključeni u proces donošenja odluka, kao i brojne kampanje diskreditacije protivnika vlasti, ali i za međusobne obračune unutar vladajuće strukture."

Abazović kaže da neće biti povratka DPS-a u vlast? Što pod time podrazumijeva, da li je to "spin" budući da bez DPS-ovih poslanika ne može imati većinu?

"Ono što je najrealnije očekivati ​​je da DPS podržava manjinsku vladu koja neće biti nominalni predstavnik DPS-a, ali će ta vlada uživati ​​podršku te partije. Naprosto, matematika je takva. Ili ćemo imati manjinsku vladu koja uživa podršku DF-a, što smo imali do sada, ili ćemo imati podršku DPS-a nekoj novoj manjinskoj vladi. Bez podrške jedne od te dvije partije vlade nema, jer to jednostavno brojke ne dozvoljavaju. Naravno, manjinska vlada uz podršku DPS-a je najrealnija opcija, s tim što ne treba ispustiti iz vida da je moguće da izostane dogovor i da se akteri odluče na prijevremeni izbor uz neke privremene aranžmane koji bi im prethodili."

Nakon sastanka sa Stuartom Peachomom, predsjednik Đukanović izrazio je očekivanje da naredni mjesec donese razjašnjenje situacije u Crnoj Gori. Je li to optimistična prognoza i da li će Đukanović najviše profitirati iz ove situacije?

"Četvrtog februara se održava skupština kada se očekuje da će vlada izgubiti povjerenje. Nekoliko dana kasnije će se glasati o nepovjerenju predsjednika skupštine i očekuje se da će gospodin Bečić ostati bez pozicije, pa se može očekivati ​​da nakon pada vlade mandat bude dodijeljen nekome iz manjinske vlade. Nakon toga, zakazat će se skupština na kojoj bi se glasalo o novoj vladi. Sve je to moguće učiniti u kratkom periodu ukoliko ne bude nekih protivpravnih opstrukcija!?"

Na koji način mogu protupravno spriječiti izbor nove vlade?

"Poslovnik o radu dopušta različita tumačenja u ovakvoj situaciji, ali prema dosadašnjem iskustvu, Aleksa Bečić se ponašao u skladu sa pravnim propisima. On je ispoštovao svoje pravne obveze i po zahtjevu sazvao sjednicu parlamenta na kojoj se odlučuje, ne samo povjerenju vladi već i o njemu, tako da očekujem da će se sve rješavati u zadatim rokovima."

(Razgovarao: S. BEGOVIĆ)