Prijedlog zakona o finansijskoj konsolidaciji i reorganizaciji javnih zdravstvenih ustanova u Federaciji izazvao je buru u javnosti. Kako stvari stoje, rezultat je političke trgovine vladajućih. Predviđeni način raspodjele 225 miliona maraka budžetskog novca implicira da Hercegovačko-neretvanski kanton, a time i Hercegovina, vrijede više od šest kantona u Federaciji. Ili više od Tuzlanskog i Kantona Sarajevo zajedno. I šalje vrlo jasnu poruku - da se u ovoj zemlji nagrađuje svjesno neplaćanje javnih prihoda.

Prijedlogom ovog zakona, koji se opet zbog političkih intervencija znatno razlikuje od nacrta i koji bi u parlamentarnu proceduru trebao po hitnom postupku, iz federalnog budžeta u naredne tri godine stotinu miliona maraka planirano je za kantonalne i opće bolnice, dok bi se 125 dalo kliničkim centrima, i to Mostaru 63, Sarajevu 32, Tuzli 30 miliona maraka.

SDA-ov zastupnik Jasmin Duvnjak ističe kako ovaj zakon tek dolazi u parlamentarnu proceduru i kao takav bit će predmet rasprave - to znači da je uvijek moguće u Parlamentu FBiH zakon korigirati.

„Zakon o konsolidaciji je potreban svim zdravstvenim ustanovama, a ne samo mostarskoj bolnici - nismo mi ništa specijalno više dužni negoli drugi. Možda ja malo iskrenije govorim“, kaže Ante Kvesić, direktor SKB Mostar.

No, o stanju u mostarskom kliničkom centru više od direktora Kvesića govore liste dužnika Federalne porezne uprave - i to samo po osnovu javnih prihoda, po čemu je ova bolnica godinama među deset najvećih. Kada je riječ o novcu za kantonalne i opće bolnice, sarajevskoj „Prim dr. Abdulah Nakaš“ ni jedne marke, a travničkoj Bolnici za plućne bolesti, u kojoj je liječeno više od 60 procenata od ukupnog broja hospitaliziranih pacijenata u Srednjobosanskom kantonu, namijenjene su tek mrvice.

„Cilj je bilo da se 63 miliona maraka - ili najmanje 63 miliona - da za SKB Mostar, a onda se dalo svim ostalim. Ovdje je riječ o klasičnoj bahatosti štetočina koje drže zarobljenu našu državu“, navodi Rijad Zaid, predsjednik Stručnog vijeća Opće bolnice Prim. dr. Abdulah Nakaš Sarajevo.

Direktor Bolnice za plućne bolesti u Travniku Emir Abdulović podsjeća: „Obim posla koji je ova bolnica radila u proteklom periodu i značaj koji je imala u kantonu - sigurno je zaslužila puno veći iznos od onog koji je dobila“.

Zanimljivo je, pak, da bi tri bolnice u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, koji je po zadnjem popisu imao nešto više od 222 hiljade stanovnika, trebale dobiti 83 miliona maraka, što je šest miliona maraka više nego za svih trinaest bolnica u šest kantona, u kojima po posljednjem popisu živi više od milion stanovnika. I što je, također, iznos namijenjen zajedno Bolnici za plućne bolesti i Hrvatskoj bolnici fra Mato Nikolić u Novoj Biloj, koje uz spašavanje života hiljadama pacijenata u pandemiji nisu zaboravile platiti ni obaveze državi. Ovakva raspodjela, kažu, opravdano izaziva strah.

„Mi na ovaj način nagrađujemo nerad i loše upravljanje, a kažnjavamo one bolnice koje rade na način pružanja usluga koje trebaju građanima“, riječi su Siniše Dukića, predsjednika OO SDP-a BiH Travnik.

Logično je, kažu naši sagovornici, da Vlada BiH, ali i svi nivoi vlasti, kao osnivači, imaju obavezu da grade, pomognu nabavku opreme za medicinsku dijagnostiku, ali i obavezu kontrole poslovanja, prije svega nepotrebnog zapošljavanja politički podobnih, zbog čega se gomilaju dugovi, siromaše budžeti, a građani imaju samo štetu.

„Svi korisnici zdravstvene usluge bismo bili zadovoljniji, usluga bi bila kvalitetnija, a uzroke dugovanja treba locirati i treba ih riješiti“, kaže Bojan Domić, predsjednik OO HDZ-a BiH Travnik.

Donošenje parcijalnih zakonskih rješenja, poput onih o finansijskoj konsolidaciji Željeznica, privrednih društava, rudnika, Zakona o otpisu dugova sportskim kolektivima - nije rješenje, tvrde u Federalnoj poreznoj upravi. Njihov prijedlog zakona o djelimičnom otpisu dugova, ponuđen 2018. godine, koji bi bio primjenjivan na sve, bez obzira na vlasništvo, sa jasnim kriterijima, nije prihvaćen.

Više u prilogu FTV-a.