Vlada u Ankari započinje s inicijativom prikupljanja zlatnog nakita u 30.000 zlatara širom zemlje kojeg će pretopiti u poluge.

Turska vlada pokreće ove sedmice pomalo bizarnu inicijativu kojom želi ojačati nacionalnu valutu motiviranjem građana da prodaju zlatni nakit koji drže u svojim domovima. Inače, Turci tradicionalno dio svoje imovine čuvaju u zlatu baš kako bi se zaštitili od inflacije i pada vrijednosti lire.

Kako prenosi Financial Times pozivajući se na sudionike sastanka, ministar finansija Nurredin Nebati tokom svog prvog posjeta Velikoj Britaniji otkako je krajem prošle godine preuzeo tu dužnost kazao je kako se vlada u Ankari nada da će barem 10 posto od procijenjenih 250 milijardi dolara vrijednog zlata koje Turci drže “ispod madraca” ući u finansijski sistem.

Erdoganov plan

Inicijativa motiviranja građana da prodaju zlato dio je šireg paketa stabiliziranja turske valute koji je predsjednik Recep Tayyip Erdogan otkrio u decembru. Erdogan je obećao da će građani koji oroče novac u bankama dobiti odštetu od države ako vrijednost lire tokom roka oročenja padne više nego što iznosi kamata na štednju.

Turski predsjednik smatra kako time više neće biti razloga da građani kupuju devize i zlato da bi zaštitili imovinu od inflacije i strmoglavog gubitka vrijednosti domaće valute. Podsjetimo, samo tokom 2021. lira je prema dolaru izgubila 44 posto vrijednosti.

Nebati je istaknuo da će 30.000 zlatara odigrati ključnu ulogu u prikupljanju zlatnog nakita. Vlada je k tome potpisala i ugovore s pet rafinerija zlata koje će prikupljeni nakit pretopiti u zlatne poluge, a koje će potom biti pohranjene u trezorima centralne banke.

Kao tradicionalni dar prilikom vjenčanja i rođenja, zlatni je nakit za turske građane već dugi niz godina poželjni način čuvanja imovine, s obzirom na sumnjičavost prema bankama uslijed historijskih iskustava s inflacijom.

Međutim, vladini dužnosnici sklonost zlatu smatraju dijelom šireg problema “dolarizacije” finansijskog sistema, odnosno okretanja građana prema stranoj valuti i plemenitim metalima što je stalni izvor pritiska na tursku liru.

Iako je vladin paket mjera za ojačavanje povjerenja štediša čak i zabilježio stanoviti uspjeh privukavši 23 milijarde dolara u banke, finansijski analitičari sumnjičavi su prema tezi da će to pružiti trajno rješenje za stabilizaciju tečaja lire.

Naime, ako se uzme u obzir januarska stopa inflacije od 48,7 posto, Turska ima negativnu kamatnu stopu od gotovo 35 posto. Jedan investitor koji je nazočio sastanku s ministrom Nebatijem kazao je za FT kako će dugogodišnje nepovjerenje Turaka prema liri biti teško premostiti.

“Možda ako ponude stvarno dobru kamatnu stopu mogli bi privući određeno zanimanje. Ali sumnjam da će dobiti 25 milijardi dolara u zlatu”, kazao je taj finansijer.

Ostavio dobar dojam

Nebatijev posjet Londonu imao je za cilj uvjeriti strane ulagače koji su posljednjih godina “pobjegli” iz turskih dionica i obveznica da svoj kapital opet usmjere prema toj zemlji.

Pri tome je stao u odbranu najproblematičnijeg dijela priče, a to je Erdoganova uporna politika držanja ključne kamatne stope ispod stope inflacije. Turski ministar finansija izjavio je kako će inflacija do kraja ove godine oštro pasti.

Finansijeri koji su bili na sastanku istaknuli su kako je Nebati na njih ostavio mnogo bolji dojam od nekadašnjeg ministra Berata Albayraka, čija je najveća kvalifikacija za izbor na tu dužnost bila ta što je Erdoganov zet.

“Poruka je jasna: strani je kapital dobrodošao. Zaboravite na kapitalna ograničenja, to nećemo raditi. To je ohrabrujuće”, izjavio je Tim Ash, analitičar za rastuća tržišta u BlueBay Asset Management.