Evropski šef diplomatije Josep Borell upozorio je da rat u Ukrajini može da se odrazi i u susjednim državama poput Gruzije i Moldavije, ali da bi mogao imati uticaj i na Zapadnom Balkanu.

"Moramo da ostanemo na oprezu u pogledu uticaja krize na Zapadnom Balkanu i da pogledamo šta se dešava sa stavovima usklađivanja balkanskih zemalja, kandidata za EU sa našom vanjskom politikom",  izjavio je Borell.

Borell je s tim u vezi poručio da su ovo odlučujući trenuci za Evropu.

"Ovo je prilika da se demonstrira strateško i globalno liderstvo, na jedinstven način, da djelujemo ujedinjeno i brzo. A ovo je također prilika da razmislimo šta je EU i šta mi želimo da EU bude. Zato što će izazovi sa kojima ćemo se suočiti kao Evropljani biti sve veći, za nas i za buduće odnose", poručio je Borell.

Srbija je jedina zemlja u regionu koja nije uskladila njenu vanjsku politiku sa politikom EU oko Rusije, time što nije uvela sankcije Rusiji.

Također u BiH dva člana Predsjedništva su izrazila podršku Ukrajini, dok je treći član Milorad Dodik rekao da smatra da bi BiH trebala ostati neutralna.

Albanija, Sjeverna Makedonija, Srbija i Crna Gora su zemlje kandidatkinje za članstvo u EU, kao i Turska. Bosna i Hercegovina kao i Kosovo su potencijalni kandidati za članstvo u Evropskoj uniji.

Evropska unija je 22. februara kada je uvela prvi paket sankcija Rusiji, poručila da očekuje da Srbija pozitivno odgovori na zahtjev da se uskladi sa vanjskom politikom EU.

Srbija se pored Crne Gore smatra liderom u regionu u pritupnom procesu. Srbija od 2014. godine vodi pregovore o članstvu, piše RSE. Za razliku od Crne Gore koja potpuno usklađuje njenu vanjsku politiku sa politikama EU, Srbija ima vidno manji rezultat u tom polju, zato što uglavnom ne usklađuje one politike koje se tiču Rusije.