Senada Šelo Šabić, viša naučna saradnica na zagrebačkom Institutu za razvoj i međunarodne odnose govorila je za portal Novosti o ukrajinskoj agresiji na Rusiju i stanju u regionu.

Kakve bi mogle biti posljedice ruske invazije na Ukrajinu po regiju? Može li se očekivati slabljenje ruskog utjecaja?

"Sve složnija reakcija Zapada u odnosu na rusku invaziju na Ukrajinu posredno može smanjiti ruski utjecaj na Balkanu. Dva su razloga za to – jačanje svijesti da bi se sigurnosna situacija na Balkanu mogla narušiti uslijed događaja u Ukrajini te slabljenje Rusije kao posljedica konfrontacije sa Zapadom. No to sve ovisi od situacije na terenu i kako će se ovaj rat dalje razvijati. Balkan je zadnjih godina postao žarište nekoliko kriza. Situacija u regiji je već bila polarizirana odnosom prema Rusiji, a sa sukobom u Ukrajini ona se zaoštrava. Za očekivati je da će proruska propaganda kombinacijom dezinformacija i poluinformacija nastojati dodatno produbiti taj jaz. Putin je odlučio napustiti mogućnost diplomatskog rješavanja pitanja sigurnosti Rusije na način kako Moskva vidi probleme. Brutalni napad na Ukrajinu kristalizira odnose na Balkanu, puno će teže biti držati ekvidistancu. One snage na Balkanu koje se boje Rusije dodatno će se prikloniti Zapadu, a oni koji su naklonjeni Rusiji, ako jesu, morat će se jasno odrediti. Putin je indirektno ponovno dao smisao NATO-u, koji je, osobito nakon Afganistana, gotovo izgubio svoj raison d’etre. Švedska i Finska ubrzano razmatraju odricanje od statusa neutralnosti i mogućnost podnošenja zahtjeva za članstvo u NATO-u. SAD je ponovno zaštitnik demokratske Europe."

Što novo stanje znači za Bosnu i Hercegovinu, posebno Republiku Srpsku? Je li pozicija Milorada Dodika, bliskog Putinu i zagovornika secesije RS-a od BiH oslabljena?

"Milorad Dodik šuti i čeka. Ovisno o razvoju događaja u Ukrajini, kako će Zapad reagirati, on će prilagođavati svoju politiku rušenja BiH koju je započeo. I Rusiji i Kini odgovara narušavanje postojećeg globalnog poretka, uspostavljanje odnosa koji nisu utemeljeni na američkoj superiornosti. Današnja, Daytonska BiH je proizvod američke diplomacije i njezina državnost i suverenost su velikim dijelom očuvane upravo stoga jer SAD podržava BiH. Bez te podrške, mir i opstojnost BiH dolaze u pitanje. Politike koje utjelovljuje Milorad Dodik to dobro znaju i s tim računaju – čekajući razvoj događaja i eventualni prostor za svoju akciju. Iako se ne čini izvjesno da bi Rusija otvarala novi front na Balkanu, njoj strateški odgovara razvlačenje pažnje Zapada na više strana. U tom smislu Dodik može smatrati kako pomaže Rusiji, a zauzvrat, Rusija njemu može pomoći, a potencijalno i Kina, kao što već i jesu 2021. po pitanju imenovanja novog visokog predstavnika za BiH u Vijeću sigurnosti. Ulazimo u vrijeme strateškog sigurnosnog preslagivanja i rat u Ukrajini samo je prvi korak u tom smjeru. Rusija je otvoreno zaprijetila BiH ako pokaže namjeru ulaska u NATO, a prije neki dan to je ponovila zastupnica SNSD-a Dušanka Majkić.

EUFOR snage u BiH su od danas ojačane s dodatnih 500 vojnika, ali pitanje je hoće li to biti dovoljno da se sačuva mir u BiH. Sada je potrebno vrlo jasno preventivno djelovanje. Mir u BiH garantiraju EU i NATO i stoga bi pokušaj narušavanja mira u BiH predstavljao direktan izazov njihovoj vjerodostojnosti. Sve domaće političke snage koje imaju viziju i kapacitet za razgovore kako urediti BiH koja će biti stabilna i funkcionalna sada imaju još veću odgovornost djelovati konstruktivno u interesu mira i sigurnosti svojih građana."

Srbija je podržala teritorijalni integritet Ukrajine i odbila uvesti sankcije Rusiji. Kakav je njen položaj?

"Rusija joj je važna saveznica i opskrbljivač energentima, raspoloženje stanovništva prorusko, a sve se zbiva nešto više od mjesec dana prije izbora. 

Srbija predstavlja svoju vanjsku politiku koja se bazira na četiri stupa – EU, SAD, Rusija i Kina. No balansiranje između više sila neće ići tako glatko kako je išlo dok je bio mir u Europi. Srbija će se morati odlučiti i preuzeti odgovornost za odluke koje donese. Naravno da je politički teško za Srbiju odlučiti biti jedno ili drugo ako ste godinama tvrdili da ste i jedno i drugo. No vremena se mijenjaju. Ponovno se vraćamo realpolitici, politici suparništva i sukoba, a samo se mogu nadati da ćemo iz sukoba koji su pred nama izaći sa znanjima i vještinama da buduću politiku suradnje učinimo boljom za narode svijeta i za naš planet. Ali tu nismo, danas smo dalje nego što smo bili jučer. Spekulacije o posjeti Nikolaja Patruševa, tajnika Vijeća nacionalne sigurnosti Ruske Federacije, unijele su daljnje sumnje u mogućnost ruskog utjecaja na destabilizaciju Balkana, osobito u ovim teškim danima", kazala je Šelo-Šabić.