NATO želi da "ukloni svaki prostor za pogrešnu procjenu" Moskve u vezi sa spremnošću da brani sve članice alijanse, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u srijedu, skoro tri sedmice od početka rata Rusije protiv Ukrajine, javlja Anadolu Agency (AA).

"Na današnjem sastanku takođe ćemo se pozabaviti, ne samo neposrednim posljedicama ruske invazije na Ukrajinu, već ćemo se pozabaviti i dugoročnim posljedicama", rekao je Stoltenberg novinarima uoči vanrednog sastanka ministara odbrane NATO-a u Briselu.

Dodao je da će ministri odbrane razgovarati o dugoročnoj adaptaciji NATO-a na "promijenjeno sigurnosno okruženje" kako bi se ojačale odbrambene sposobnosti i sposobnosti odvraćanja.

Nakon što su se ruske snage u početku ofanzive u ukrajinskom ratu uglavnom fokusirale na istočnu i sjevernu Ukrajinu, noviji napadi pogodili su i zapadni dio zemlje, svega tridesetak kilometrima od granice s Poljskom, koja je članica NATO-a.

"Vojni savez ima za cilj da ukloni svaki prostor za pogrešnu procjenu ili nesporazum u Moskvi o našoj spremnosti da zaštitimo i branimo sve saveznike", naglasio je Stoltenberg.

Istakao je da NATO ima više od 40.000 vojnika uz podršku pomorskih i vazdušnih kapaciteta na istočnom krilu alijanse, kao i stotine hiljada vojnika u visokom stanju pripravnosti širom teritorije NATO-a, jer NATO ima "odgovornost da osigura da sukob ne eskalira izvan Ukrajine".

"Naše prisustvo ovdje šalje signal svijetu da ostajemo ujedinjeni u podršci Ukrajini", rekao je američki ministar odbrane Lloyd Austin prije sastanka.

Ponovio je osudu NATO-a "neisprovocirane i neopravdane invazije Rusije" na Ukrajinu, naglašavajući podršku NATO-a ukrajinskoj legitimnoj i suverenoj Vladi.

Ministar odbrane Ukrajine Oleksij Reznikov pridružiće se ministrima odbrane NATO-a na sastanku, kao i predstavnicima partnerskih zemalja Gruzije, Finske, Švedske i Evropske unije. Turkiye će predstavljati ministar nacionalne odbrane Hulusi Akar.

Rusko-ukrajinski rat, koji je počeo 24. februara, izazvao je međunarodnu osudu, doveo je do finansijskih sankcija Moskvi i podstakao egzodus globalnih kompanija iz Rusije.

Najmanje 691 civil je ubijen, a 1.143 ih je ranjeno u Ukrajini od početka rata, govore podaci Ujedinjenih nacija. Međutim, smatra se da je stvarni broj žrtava vjerovatno mnogo veći, jer UN nema mogućnost pristupa područjima pojačanih neprijateljstava.

Više od tri miliona ljudi pobjeglo iz Ukrajine u susjedne zemlje, kažu posljednje procjene agencije UN-a za izbjeglice.