Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova i bivša potpredsjednica Vlade, komentirala je stanje u regiji, ali i stanje u ruskom invazijom zahvaćenoj Ukrajini.

“Možda je strašno to reći, da jedan ovako strašni rat i agresija na Ukrajinu, proizvodi neku priliku, ali da, meni se čini da je proizvela priliku za zemlje u regiji, za ovih 6 država koje nisu članice Europske unije, a okružene su teritorijem Europske unije. Tu su najosjetljivije, sigurnosno gledano, BiH i Crna Gora, jer su tu najprisutniji i najagresivniji neka vrsta ruskih i putinovskih pijuna i igrača, koje destabiliziraju te zemlje i kroz koje je Putinova politika godinama destabilizirala te zemlje. Međutim, istovremeno se mora reći da se Europskoj uniji, barem zadnjih desetak godina, naprosto nije dalo baviti tom temom, a ono malo što se bavila, bavila se na krivi način”, rekla je Pusić.

“Rat u Ukrajini malo je prestrašio Putinove destabilizatore na Balkanu, zato što je njihov, kako im se činilo nedodirljivi uzor i mentor, pod sankcijama osobno, svi oko njega su pod sankcijama, cijela Rusija se urušava pod sankcijama, istovremeno dok uništava Ukrajinu, i rusko društvo će strašno zbog toga patiti. Mislim da ovima u susjedstvu nije toliko stalo do društva, nego do njih osobno i vide da se, ako se to može dogoditi Putinu, može dogoditi i njima. Osim toga, većina njihova novca je u Rusiji”, rekla je Pusić.

O integraciji u Evropsku uniju

Istaknula je da misli da je Evropska unija konačno razumjela da je ostavljanje tema i nedovršenih procesa konsolidacije evropskog teritorija postalo preopasno te da se radi o riziku prvog nivoa i da se tu nešto mora poduzeti. “Ovo nije situacija ni prije 10 ni prije 15 godina, ovo je situacija od danas, što znači da nije dovoljno da Europska unija samo postoji, a države koje nisu članice samo žele ući u Europsku uniju. To je posao koji se trebao obaviti proaktivnim pristupom”, rekla je Pusić.

Kao najbolji primjer dobre integracije u Evropsku uniju navela je kad su punopravno članstvo dobile tri baltičke države, Litva, Latvija i Estonija. “Tada su tri skandinavske države, Danska, Švedska i Finska preuzele partnerstvo s te tri baltičke države i, kao neka vrsta mentora i vodiča, vodile ih skupa s desecima svojih činovnika u državnoj upravi, koji su tamo odlazili, prilagođavali, mentorirali ljude i institucije i tako ih postupno integrirali. To je najuspješnija integracija u Europsku uniju, jer su to zemlje koje su u 20. stoljeću strašno stradale i sve što im je moglo pobjeći, pobjeglo je, ali su se ipak uspjele dobro integrirati”, rekla je Pusić.

O BiH

Smatra da bi takav pristup bio primjeren i državama Zapadnog Balkana, a posebno Bosni i Hercegovini.

“Važnije od konkretnog roka, a rok će biti između 5 i 10 godina, to možemo prostim okom vidjeti, ako se nešto radi, a ako se ne radi, rok je zauvijek, ako se ne radi na njihovoj transformaciji, da se pretvore u funkcionirajuće demokracije, a ono što je, po mom mišljenju, važnije od roka je način da se definira kako će se to postići, ne samo deklaracijama, željama i pozdravima, nego konkretnim angažmanom, mjerama od strane Europske unije i suradnjom s institucijama i vodstvima u tim državama”, rekla je Pusić.

“U BiH danas, osim ova tri etnička lidera, koji tu zemlju drže zamrznutom, postoji cijela nova generacija ljudi u različitim sferama života tog društva, koji su sasvim drugačijih nazora, koji su i Hrvati i Srbi i Bošnjaci i Ostali, ljudi vrijednosno slični u smislu da razumiju demokraciju izvan plemena, a to je ono što je BiH neophodno u ovom trenutku i ova velika rasprava o promjeni izbornog zakona ima smisla, ali ne ovaj model koji je danas na stolu”, rekla je Pusić.

“S obzirom na povijest i posebno na psihologiju koja vlada u tom društvu, potrebno je naći načine kako zaštititi kolektivna prava, ali nema države koja nije građanska, koja danas u modernim uvjetima funkcionira. Dakle, princip jedan čovjek jedan glas je početni, a na to treba dodati još neke mehanizme zaštite kolektivnih prava, upravo zato da se pojedini dijelovi društva ne osjete ugroženima ili na neki način marginaliziranima”, rekla je Pusić za N1.