Piše: Sanela GOJAK

Svjedočimo vrtoglavo visokim poskupljenjima prehrambenih proizvoda i goriva. Građani izbezumljeno kupuju i prave zalihe hrane. Većina potrošača u BiH ne može s prosječnom platom da pokrije ni polovinu mjesečnih potreba.

Predsjednik Svjetske banke David Malpass je rekao da će sankcije Rusiji snažnije utjecati na svjetsku ekonomiju nego sam rat, kao i da građani ne bi trebali gomilati zalihe hrane i benzina, uprkos rastu cijena zbog ruske invazije na Ukrajinu i sankcija Moskvi, jer će "dinamična" svjetska ekonomija osigurati opskrbu.

Ekonomista i bivši diplomata Draško Aćimović kaže da je trenutno poskupljenje vezano za neodgovorni odnos vlasti u BiH prema građanima, a da će posljedice invazije na Ukrajinu tek biti strašne.

“Nažalost, vlast se u Bosni i Hercegovini pohvalila sa 283 miliona KM koje imaju prikupljene od poreza u Upravi za indirektno oporezivanje, akciza i svega ostalog. Ti novci trebaju odmah da se upotrijebe za pomoć građanima”, kaže Aćimović u razgovoru za “Slobodnu Bosnu”.

On dodaje da je tu razlika zašto ne podržava u akcizama i PDV-u vlast i opoziciju.

“Smatram da se sada treba pomoći, ima novca. Milijarda je bila u Upravi za indirektno oporezivanje viška prošle godine. Ima mnogo novca, neiskorištenih sredstava. Pomozite sada ljudima, spasite sada ljude unutar BiH! Dakle, dajte novce koje imate, nemojte ljude uvlačiti u te svoje političke igre!”, apeluje naš sagovornik.

Penzionere osloboditi od plaćanja komunalnih usluga

Premijer Vlade FBiH Fadil Novalić ponavlja da nema mjesta panici. Jučer je zasjedala Vlada FBiH, Novalić je govoreći o aktuelnim poremećajima u cijenama i lancima opskrbe u Federaciji Bosne i Hercegovine, rekao:

"Ništa se nije znatno poremetilo u smislu količine koju mi dobavljamo, samo je problem što mnogi prave zalihe. Pozivamo građane da to ne rade."

Aćimović za ovu Novalićevu izjavu kaže da je najblaže rečeno neprijatna.

“Umjesto da kaže na koji način i kojim kategorijama ljudi će pomoći”, dodaje ekonomista Aćimović, koji je predlagao da se penzionerima i porodicama koje nemaju sredstva za iznos potrošačke korpe subvencionira plaćanje komunalnih usluga.

Prije nekoliko dana njemački kancelar Olaf Scholz je naglasio da je ekonomija te zemlje ugrožena ratom u Ukrajini, dodajući da neke zemlje izražavaju zabrinutost za sigurnost hrane zbog manjka isporuke iz Rusije i Ukrajine.

Posljedice ove ruske invazije na Ukrajinu itekako će ostaviti posljedice po Evropu.

Tim povodom, pitali smo Aćimovića da li je nezahvalno prognozirati šta nas čeka u predstojećem periodu.

On kaže da je ovo nova podjela svijeta, jedna velika promjena koja, vjerovatno, ide u dva pravca.

“Jedan je pravac u kome će se živjeti kao što sada živimo u 21. vijeku, a drugi je povratak jedan vijek ranije. Ruski milijarder Vladimir Potanin rekao je Putinu doveli ste nas u 1917. godinu. To će biti nova podjela svijeta, finansijski i ekonomski rat je rat koji se trenutno vodi i koji je, na kraju krajeva, i uzročnik ove jezive agresije na Ukrajinu.”

Dati šansu domaćim privrednicima da se razvijaju

Neosporno je istaći važnost da se manje zemlje kao što je BiH trebaju osloniti više na domaću proizvodnju i svoje ekonomske resurse.

“Najvažnija je stvar da se oslonimo na vlastite resurse, da se iz enormnih novaca koje ima država, kao što sam rekao, kroz viškove nakupljenih poreza, carina, akciza itd. da se pomogne, i da se u ovom momentu otkupi sve što se može otkupiti od domaćih privrednika. Ako treba i skuplje, ali na taj način ćemo dati šansu da se oni razvijaju, zapošljavaju druge ljude i da od toga napravimo robne rezerve. Sad je momenat da se to uradi. Nema više vremena za besmislene razgovore i političke igrarije”, kategoričan je Aćimović.

Ne možete gladnom čovjeku reći da će dobiti obrok za sedam dana

Osnovna potrošačka korpa “pojede” veći dio prihoda prosječnog domaćinstva u našoj zemlji. Koliko je nezahvalno pitati za savjet potrošačima, kako da se odnose prema vlastitom novcu?

Naš sagovornik kaže da je vrlo teško dati savjet građanima, jer 800 hiljada ljudi po statistici Svjetske banke u BiH se nalazi na granici gladi.

“Da bi preživjeli tim ljudima se mora pomoći. Ne možete penzioneru govoriti da će imati bolju budućnost za 20 ili 30 godina, ne možete gladnom čovjeku reći da će dobiti obrok možda za sedam dana, jer vi imate važnijih poslova. Nevjerovatne su mi izjave naših političara. Nemoguće je ljudima koji su u takvom stanju pomoći bez države”, zaključuje Aćimović.