Bviši hrvatski predsjednik Ivo Josipović u Novom danu na N1 televiziji komentirao je pad drona u Zagrebu i komunikaciju državnog vrha nakon tog događaja, kao i situaciju u Ukrajini.

"Javnost ima pravo znati, no problem je bio što se govorilo i o neprovjerenim činjenicama, a tek to unosi zabunu", rekao je Ivo Josipović o padu bespilotne letjelice u Zagrebu.

"Potreba da se komunicira i udovolji znatiželji neki put ne korespondira odgovornosti. Možda je bolje pričekati dan-dva pa reći istinu nego svako malo mijenjati izjave. To svakako narušava povjerenje u institucije", kazao je.

Istaknuo je da i vježbe treba komunicirati te da je ovotjedna opet izazvala "svađu dva brda".

Na pitanje tko donosi odluke o letovima kod nas, Josipović je rekao: "Nije to pitanje samo letenja u zračnom prostoru. Dugo sam upozoravao da su rješenja takva da ne daju prave odgovore, posebno kad je riječ o ovlastima predsjednika Republike. Smatram ne da treba smanjiti ovlasti predsjedniku, nego da treba razjasniti te ovlasti da bude jasno što predsjednik Republike može i koje su mu granice."
 
"Osim što su ovlasti skučene, još su i nejasne. Primjećuje se da vlade vrlo često imaju tendenciju nagrizanja postojećih ustavnih ovlasti zakonima. Stalna je tendencija da se zakonima mimo Ustava nagrizaju i ograničavaju ovlasti predsjednika", dodao je.

Josipović kaže da su mnogi stručnjaci upozoravali da Hrvatskoj ne trebaju avioni, već da bi korisnija bila protuzračna obrana, tenkovi…

Komentirajući rat u Ukrajini, rekao je da smatra kako je mir daleko.

"Mislim da nismo ni blizu konačnom dogovoru i miru. Pozicije obje strane čine se jako udaljene. Mislim da je očekivanje Rusije da se Ukrajina odrekne dijela teritorija pretežak uvjet i teško da će netko na to pristati", rekao je.

"Putin i Rusija su u poziciji da im ne ide kako su mislili, ali imaju jasnu situaciju da neće biti uplitanja drugih strana i Ukrajina je u neugodnoj poziciji da je u vojnom smislu sama. Dolazi pomoć u oružju. Nažalost riječ je o nedopustivoj agresiji i posljedice će biti dugoročne. Koliko će Ukrajina imati snage, teško je reći", dodao je.

Na pitanje čeka li nas hladnoratovski slijed, Josipović je istaknuo:

"Velike su promjene. Dugo je arhitektura bila građena na filozofiji straha od atomskog arsenala, no na djelu su politike koje su bezobzirne i teško je reći bilo kakve prognoze. Možemo se nadati da će ipak pobijediti razum i da će oni koji odlučuju o svjetskom ratu i miru vidjeti da se približavamo opasnoj točki s koje možda nema povratka. Mislim da je to realnost. Zapad je svjestan da postoji ta granica nakon koje nema povratka, ali nisam siguran da to postoji na drugoj strani."