Privremeno ukidanje akciza na gorivo i smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice, mjere koje bi trebalo da pomognu građanima da nekako premoste period enormnih poskupljenja, poprimili su izrazito političku crtu. Nakon što je u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine onemogućio usvajanje izmjena Zakona o akcizama i njihovo privremeno ukidanje, uz tvrdnje da bi to destabilizovalo budžete, SNSD je najavio stavljanje u proceduru svojih prijedloga za privremeno ukidanje akciza i ukidanje PDV-a na osnovne proizvode. Taj zaključak već je usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske i, kako je pojašnjeno, putem delegata u Domu naroda biće stavljen u parlamentarnu proceduru u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Zašto SNSD ove sedmice nije podržao iste mjere u Domu naroda, gdje su nestali razlozi kojima su branili takav svoj stav, kakve veze akcize imaju sa budžetima i je li to politička igra SNSD-a urednik emisije “Sedmica” Radija Bosne i Hercegovine Amir Sužanj razgovarao je sa  predsjednikom Partije demokratskog progres i poslanikom u Predstavničkom domu državnog Parlamenta Branislavom Borenovićem.

Imamo jednu čudnu situaciju, gospodine Borenoviću. Nakon što je u Domu naroda srušio prijedlog za privremeno ukidanje akciza po hitnoj proceduri, kako je to usvojeno u Predstavničkom domu, uz izgovor kako bi to potkopalo budžete, SNSD je istu mjeru, ukidanje akciza, ali i PDV-a na osnovne životne namirnice, delegirao kroz Narodnu skupštinu Republike Srpske. Kako bismo nazvali ovaj potez Milorada Dodika i kako je moguće da su u samo dva dana nestali razlozi kojima su delegati Dušanka Majkić i Nikola Špirić obrazložili odluku da ne podrže hitnu proceduru za izmjene zakona o akcizama u Domu naroda?

-Ma, to je jedna nečuvena politička farsa, nešto što nije trebalo da se desi i najveću odgovornost za ovo stanje u kojem, evo, već danas građani ne sipaju jeftinije gorivo, su SNSD i Milorad Dodik. Oni su to onemogućili svojom nekom igrankom, ne znam ni ja kako da nazovem tu, po meni, zaista skandaloznu odluku da ne podrže ukidanje akciza, pa da se o tome navodno priča kroz neku političku predstavu u Narodnoj skupštini Republike Srpske. To pokazuje odsustvo bilo kakvog ljudskog osjećaja za potrebe običnog čovjeka u ovoj zemlji. Ja ne vidim nijedan, ali nijedan razlog, nakon što je jasno da enormno povećanje cijena enormno puni budžete ove zemlje jer svaki porast cijena je veći porez na tu cijenu koju građani plaćaju, da je SNSD odlučio da zaustavi ovu vrlo, vrlo dobru mjeru, koja može koliko-toliko pomoći narodu, privredi, poljoprivrednicima, taksistima, prevoznicima – svima onima kojima gorivo služi za osnovnu djelatnost – a to znači i svim građanima jer svako kroz cijenu proizvoda jednim dijelom plaća i gorivo, koje učestvuje u tom proizvodu.

Da bi se dovezlo ulje u prodavnicu treba gorivo za neki kamion ili kombi. Zato i ne čudi zašto su ovolike cijene ulja, šećera i osnovnih životnih namirnica. Jednostavno, nema nikakvog opravdanja, više ne postoji nikakav izgovor kojim se može opravdati ovakvo, po mom mišljenju, neljudsko, antihumano ponašanje SNSD-a, koji se poigrava sa ovako važnim stvarima praveći oko toga neku vrstu političke priče. Ovo je sada potpuno jasno – jedini koji je protiv smanjenja cijene goriva je SNSD. Svi ostali su to podržali, što u Predstavničkom domu, što u Domu naroda. Međutim, SNSD je to zaustavio, pošto tamo imaju četiri delegata koji imaju to pravo da to zaustave. Nažalost, mi se danas vrtimo u krug i to će vjerovatno trajati danima, sedmicama, mjesecima i to je u suštini politička strategija SNSD-a, da što više odugovlači, razvlači usvajanje ovakve odluke i da to nikad ne stupi na snagu, da nikad ne bude primijenjeno na benzinskim pumpama. 

Gospodine Borenoviću, šta znači izmještanje ovog pitanja u Narodnu skupštinu Republike Srpske?

-Pa to je stvaranje izgovora. Očigledno je SNSD shvatio jednu vrlo žestoku reakciju nakon sjednice Doma naroda, gdje je svima jasno da su oni krivci što nema manje cijene goriva i onda, da bi to pokušali nekako da amortizuju, da to nekako prevaziđu, oni su se sjetili kako o tome, eto, treba da se razgovara u Narodnoj skupštini Republike Srpske, da se zauzmu određeni stavovi i, kao, predlaže se sada smanjenje akciza, što znači - nova procedura, nove sjednice Predstavničkog doma i Doma naroda, nove sedmice, novi mjeseci koji će biti potrošeni. To je i bila njihova ključna namjera, da se sa ovim nikada, nikada ne ide, i to je ono što je, po mom mišljenju, zaista sramno, poražavajuće i za svaku osudu. 

Razjasnite nam jednu stvar, veoma bitnu da građani shvate o čemu je riječ. Dušanka Majkić je na sjednici Doma naroda upozorila da bi ukidanjem akciza moglo doći do mnogih štetnih posljedica, između ostalog i to da ne bude moguća isplata penzija. Kakve veze akcize imaju sa budžetima, a pogotovo sa isplatom penzija. Kakav je to argument?

-Nikakav argument, to je najobičnija floskula, pokušaj da se nešto kaže o temi o kojoj nemaju šta da kažu jer nemaju nijedan razlog zašto da glasaju protiv ukidanja akciza, pa su počeli da izmišljaju kako to ima veze s penzijama.  Akcize nemaju nikakve veze s penzijama. Očigledno su oni punjenje budžeta od akciza na gorivo, koje plaća svaki čovjek u ovoj zemlji koji sipa litar ili deset, dvadeset litara u svoj automobil, koristili za budžetsku potrošnju, za kupovinu raznih zgrada, objekata, nekih IT softvera, za privilegije, automobile, kamione, avione, helikoptere... To je njihova ključna namjena trošenja tih para, tako da njihovo obrazloženje apsolutno ne stoji. Posebno je nevjerovatno obrazloženje Nikole Špirića, koji je rekao kako će zbog toga budžeti biti uskraćeni za nekih 300 miliona KM, a nisu htjeli da saopšte jednu ključnu činjenicu. Prema podacima koji su zvanični, iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prva dva mjeseca, u januaru i februaru ove godine, skupljenjo je skoro 250 miliona maraka više po osnovu PDV-a, što znači da je samo u ova dva mjeseca skupljeno dovoljno novca da se može anulirati, hajde da kažem, taj gubitak ili pad prihoda po osnovu ukidanja akciza za pola godine.

Imamo sad jednu vrlo neobičnu situaciju. Svi tvrde da što hitnije žele usvojiti ove mjere kako bi pomogli ionako osiromašenim građanima da podnesu udar velikog talasa poskupljenja, a procedure se očito otežu u beskraj. Hoće li institucije i ovoga puta ostaviti građane na cjedilu zahvaljujući nekim političkim centrima i ko je odgovoran za to? Ili ipak očekujete da će, najdirektnije rečeno, prevladati razum?

-Hoće, opet će ih ostaviti na cjedilu. U suštini, to je odraz ponašanja ove, po mom mišljenju, najlošije vlasti koju je Bosna i Hercegovina imala u svojoj, da kažem, postdejtonskoj istoriji. I SNSD i HDZ BiH i SDA se u ove dvije-tri godine stalno dovijavaju kako da uzimaju što više novca iz džepova građana, a da ništa ne vraćaju u te iste, sve tanje i tanje džepove ljudi, koji trošenjem svog novca u suštini pune budžete i daju ogroman novac upravo toj vlasti, koja je toliko bahata, toliko neodgovorna da uopšte ne vodi računa o interesima građana. Da je bilo iole političke volje i sluha, ova mjera bila bi usvojena još prije deset dana kad smo je potvrdili na Predstavničkom domu. Pazite, prošlo je deset dana od sjednice Predstavničkog doma kad smo mi podržali ukidanje akciza i stope PDV-a. Umjesto da sjednica drugog doma, Doma naroda, bude odmah po završetku sjednice Predstavničkog doma, oni su to razvlačili, nisu htjeli da je zakažu.

Pa, znate da je onda grupa opozicionih poslanika zakazala sjednicu Doma naroda. Tada se konačno vidjelo da je SNSD iz te koalicije odlučio da zaustavi ukidanje akciza, a da se Izetbegović nije pojavio na sjednici, kao član kolegijuma koji bi mogao da omogući bar da se ide u redovnu proceduru. To se sve, eto, razvlači iz dana u dan i to je jedna, po mom mišljenju, beskrupulozna i bestidna igra ljudi koji ne mare za interes naroda. Ta mjera je toliko bitna jer ekstremne situacije zahtijevaju odgovorne, odlučne i brze mjere u datom momentu. Najvažnije je bilo da te mjere stupe na snagu sada, u martu mjesecu, kad su cijene najviše podivljale, kad je trebalo reagovati da se sniženjem stope PDV-a ili ukidanjem akciza bar smanje cijene goriva za 35 do 45 feninga po litri, zavisno da li se radi o dizelu ili bezolovnom benzinu. Očigledno da institucije, koje vode ove tri vladajuće političke partije, ne da su trome, nego traže načina kako da izbjegnu da pomognu svom vlastitom narodu. To je sada potpuno jasno i zato možemo direktno govoriti da svaki čovjek, koji danas, evo, dok mi razgovaramo, sipa gorivo na benzinskoj pumpi, mora da zna da zahvaljujući SNSD-u plaća 40 feninga u prosjeku više cijenu goriva nego što bi trebalo da su bile ukinute akcize.  To je neumitna činjenica, koja je toliko jasna da je ne može više niko osporiti, bez obzira koliko se oni trudili ovdje u Parlamentu da opravdaju potpuno neodbranjive činjenice. 

Nakon ove priče o akcizama i PDV-u, vratićemo se na političku situaciju u Bosni i Hercegovini i poziciju zemlje na njenom evropskom putu, pogotovo u svjetlu napada Rusije na Ukrajinu.  Cijela ova sedmica, gospodine Borenoviću, protekla je u diplomatskim aktivnostima evropskih fukcionera vezanim za Bosnu i Hercegovinu. Riječ je u prvom redu o, ako se to tako može reći,  nastupu članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjedavajućeg Doma naroda pred Vanjskopolitičkim komitetom Evropskog parlamenta i posjeti evropskog komesara Josepa Borella Sarajevu. Kako biste ocijenili poruke najviših domaćih funkcionera i šta ste prepoznali kao najvažnije elemente tog, uslovno rečeno,  čvršćeg evropskog nastupa prema Bosni i Hercegovini? 

-Pa, ove domaće političare nemam šta komentarisati, to građani imaju priliku da vide svaki dan. To je jedna neozbiljna, antievropska grupacija, koja svojim, konfliktima, sukobima, tenzijama, stvara jednu vrlo lošu sliku o Bosni i Hercegovini, i o Republici Sroskoj i o Federaciji BiH, bez obzira o kojem dijelu Bosne i Hercegovine se radi. Ja mislim, sa te strane, da ih ne treba ni komentarisati. Međutim, važne su poruke koje su došle od šefa diplomatije Evropske Unije gospodina Borelja, koji je samom posjetom i razgovorima s liderima političkih partija, i iz opozicije i iz vlasti, i dolaskom u Bosnu i Hercegovinu i cijeli region, ustvari, poslao najvažniju poruku – da je ovo dio Evrope i da Evropska Unija želi, hoće i zalaže se da cijeli region Zapadnog Balkana bude dio evropskog društva. On time šalje jednu jaku geopolitičku poruku svim onim velikim silama na tom globalnom polju da je ovo dio Evrope. To tako i jeste, ne samo geografski, nego i suštinski. Mi smo dio Evropske Unije, u zavisnosti, naravno, sad od toga koliko smo sposobni, spremni i opredijeljeni da ispunjavamo određene uslove kako bismo i formalno postali član Evropske Unije. Tu postoje određeni prioriteti, koje je potrebno ispuniti kako bismo došli do tog kandidatskog statusa i konačno počeli otvarati pregovaračka poglavlja i baviti se tom posljednjom fazom ulaska u Evropsku Uniju. To je i jedina prava alternativa kako bi se zaustavila korupcija u društvu, kako bi se uspostavila puna vladavina prava, kako bi se povećao životni standard, obezbijedilo da svi standardi, pravila i procedure iz Evrope budu primjenjivi i kod nas i kako bismo konačno mogli raditi na tome da imamo i značajnije plate, mnogo veće penzije i mnogo bolje šanse za posao i normalan život. 

Refleksije ukrajinske krize promijenile su mnogo šta u odnosu Brisela prema situaciji u Bosni i Hercegovini, a posebno prema politici Milorada Dodika. Čujemo mnogo direktnije, neuporedivo oštrije poruke. U Evropskom parlamentu su u posljednje vrijeme izrečene brojne i direktne osude Dodikove politike, uključujući i ocjenu da po nalogu Vladimira Putina nastoji destabilizovati Bosnu i Hercegovinu. Opozicija u Republici Srpskoj, pa tako i PDP, upozoravala je kako Dodikova politika vodi u izolaciju. Je li ovo što čujemo iz evropskih krugova posljednjih dana nagovještaj baš toga na šta ste upozoravali?

-Jeste, mi smo stalno govorili da hazarderska politika, politika avanturizma, pravi najveću štetu vlastitom narodu i da Dodik tu štetu pravi svojim nepromišljenim potezima i pravljenjem nekih teških političkih tema, ulaskom u neke geopolitičke vode u kojima, ja mislim, nije mjesto za male ekonomije, za mala društva, za male zemlje kao što smo mi. Mi ne treba da se bavimo tom visokom geopolitičkom politikom, treba da se bavimo unutrašnjim izazovima, kako rješavati ekonomske, socijalne i druge probleme kojih ima jako puno, a ne glumiti, ne znam, nekog velikog političara u tim svjetskim vodama. S te strane, privlačiti pažnju velikih u suštini samo sputava nas u potencijalnom razvoju. Jasno je da nas je taj avanturizam doveo u vrlo delikatnu poziciju. Postoje konkretni pokazatelji da su određeni evropski projekti u Republici Srpskoj zaustavljeni, i od Evropske investicione banke i od Evropske banke za obnovu i razvoj, zbog tog ponašanja ključnih sudionika vlasti iz Republike Srpske.

Na to smo upozoravali. Vidjećemo šta donose naredni dani, ali je očigledno da se nakon dužeg vremena Evropa ujedinila, pokazala stav, i da je oko te ukrajinske krize Evropska Unija jedinstveno izašla sa određenim jasnim stavovima i pokazala svoju čvrstinu i opredijeljenost da djeluje mnogo više usaglašeno i jedinstveno, da je sad vrijeme kad je mnogo teže biti neutralan i da se zemlje moraju odlučivati jesu li zaista za evropski put, što podrazumijeva i praćenje određenih evropskih spoljnopolitičkih ciljeva. S te strane se nalazimo u vremenu velikih izazova, kad treba donositi i hrabre odluke i ponašati se odgovorno prema evropskom putu, ali prije svega rješavati ove naše brojne unutrašnje probleme.