Piše: Darko OMERAGIĆ

Pred poslanicima u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH sljedeće sedmice će se naći Prijedlog zakona o podršci porodicama s djecom u Federaciji BiH kojim se prvi put uvodi ravnopravnost u isplati dječijeg dodatka u cijeloj FBiH, ali i kojim FBiH prvi put na sebe preuzima isplatu dječijeg dohotka od 103 KM mjesečno po djetetu.

Za provedbu ovog zakona Vlada FBiH je u ovoj godini u federalnom budžetu osigurala 50 miliona KM s pretpostavkom da će Zakon stupiti na snagu 1. jula. Ukupno bi, prema procjeni Vlade FBiH i resornog Ministarstva za rad i socijalnu politiku za ovu namjenu godišnje trebalo oko 106 miliona KM, koliko će i biti osigurano u Budžetu FBiH ukoliko Zakon dobije podršku u oba Doma parlamenta FBiH.

Tim povodom „Slobodna Bosna“ je razgovarala s Miroslavom Jurešićem, pomoćnikom ministra za rad i socijalnu politiku FBiH.

RASTEREĆENJE KANTONA

„Zakon cilja najsiromašniju djecu i njihove obitelji i u tom kontekstu su osmišljena zakonska rješenja. Zakon tretira dva ključna prava u sistemu zaštite obitelji i djece, a to je dječiji dodatak i pomoć neuposlenim rodiljama. Dječiji dodatak se vezuje za najnižu plaću u FBiH koja iznosi 543 KM, dakle tih 103 KM je oko 19 posto najniže plaće. Ključni uvjet za ostvarivanje prava na dječiji dodatak je da primanja po članu domaćinstva ne prelaze cenzus od 40 posto najniže plaće, što konkretno znači da primanja po članu domaćinstva ne bi trebala biti viša od 217 KM. Što se tiče rodilja kod njih je samo jedan uvjet, a to je da su nezaposlene, a one imaju pravo na naknadu od 55 posto najniže plaće ili oko 298 KM“, rekao nam je Jurešić.

Zakon o podršci porodicama s djecom u FBiH je dobar u više segmenata, a između ostalog i zbog rasterećenja kantonalnih budžeta koji su do sada isplaćivali dječiji dodatak, a u FBiH je to činilo devet Kantona (samo Zapadnohercegovački kanton nije isplaćivao dječiji dodatak).

„Ovim se kantonima otvara mogućnost da novac koji su izdvajali za isplatu dječijeg dodatka usmjere u jačanje nekih drugih socijalnih davanja. Kantoni će moći i uvećati dječije dodatke, isplaćivati jednokratne pomoći, finansirati stipendije, školarine, školske pribore ili besplatne obroke za školarce. Između ostalog, i to nam bio je razlog za kreiranje ovakvog Zakona, ali nam je na prvom mjestu bilo zaustavljanje diskriminacije djece u FBiH“, pojasnio je Jurešić.

Prema preliminarnim procjenama Ministarstva rada i socijalne politike FBiH, isplatom dječijeg dodatka bi moglo biti obuhvaćeno oko 83.000 djece, odnosno svako peto dijete u FBiH, ali će precizan broj djece biti poznat nekoliko mjeseci nakon početka primjene Zakona.

„Dakle, kada utvrdimo precizan broj djece onda ćemo vidjeti da li postoji prostor za povećanje ove naknade ili obuhvata porodica s djecom. Prema prvim informacijama, najveći broj djece koja će dobiti dječiji dodatak živi u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom i Sarajevskom kantonu što sasvim sigurno ima veze s brojem stanovnika u ovim kantonima“, kaže Jurešić.

OHRABRENJE IZ FEDERALNOG BUDŽETA

U momentu velikog rasta cijena hrane i energenata odluka Vlade FBiH da se dječiji dodatak „digne“ na nivo FBiH je ohrabrujuća i potvrđuje procjene međunarodnih finansijskih institucija da je federalni budžet stabilniji od kantonalnih.

„Dakle, ZHK dječiji dodatak ne isplaćuje uopće, a do prije godinu i po ga nije imao ni Unsko-sanski kanton. Drugi kantoni ga isplaćuju u rasponu od 15 KM u Zeničko-dobojskom do nešto više od 50 KM u Kantonu Sarajevo. Šta se može sa 15 KM? U ovim okolnostima to nije ni tri litre jestivog ulja. Ovdje nije riječ samo o nejednakim, nego i o nedovoljnim iznosima koji se trenutno isplaćuju. Ako ćemo pružati podršku onda se ona, ipak, treba osjetiti na životnom standardu tih obitelji. Ako dva roditelja s dvoje djece žive od plaće 600-700 KM mjesečno, dobijat će više od 200 KM na ime dječijeg dodatka i to do navršene 18 godine djece. To će se značajno osjetiti na budžetima tih obitelji. Također, važno je naglasiti, a često svima izmiče, je da imate materijalno osigurane obitelji i drugu kategoriju materijalno neosiguranih obitelji. Među njima postoji veliki ekonomski jaz u visini od nekoliko stotina, pa do nekoliko hiljada KM. Na ovaj način će se i taj jaz malo smanjiti, a nadam se da nećemo stati na tome i da ćemo na taj način kreirati pravičnije društvo“, zaključio je Jurešić.