HRVATI PRIZNALI DA SU JAKO RANJIVI: "Priča o Rafalima je mazanje očiju, Vojska Hrvatske nesposobna da sruši i stari sovjetski dron"

Zar Hrvatsku ne čuva najmoćniji svjetski vojni savez?

  • Regija

  • 23. Mar. 2022  23. Mar. 2022

  • 1

Šok i nevjerica zavladali su u državnom vodstvu Hrvatske, ali i među građanima, kada su shvatili kako se usred Zagreba, nekoliko stotina metara od Studentskog doma “Stjepan Radić” na Savi, srušila sovjetska bespilotna letjelica teška šest tona. Nikako se nisu mogli načuditi kako se to moglo dogoditi. Pa zar Hrvatska nije pod NATO-ovim kišobranom?

Zar Hrvatsku ne čuva najmoćniji svjetski vojni savez? Još veći šok je nastao kada se shvatilo da je letjelica, na svom putu iz Ukrajine, neopaženo prošla kroz zračni prostor Rumunjske i Mađarske. Ovdje treba naglasiti kako nije riječ o minijaturnoj, izvidničkoj, bespilotnoj letjelici, nego o teškoj besposadnoj sovjetskoj letjelici iz 80-ih godina prošlog stoljeća, piše Dnevno.hr.

Njeni gabariti od gotovo 14 metara dužine i 4 metra širine odgovaraju dimenzijama današnjih borbenih aviona. Stoga se nikako nije smjelo dogoditi da letjelica nesmetano šeta NATO-ovim zračnim prostorom i padne na glavni grad jedne države članice, a da pritom niko ne reagira. Hipotetski, moglo se dogoditi da ova grdosija posluži kao projektil i da, napunjena gorivom, bude obrušena na Banske dvore ili Pantovčak.

Opasnost iz zraka

Stradao bi državni vrh, a da odbrambeni i sigurnosni sektor ne bi stigli pomaknuti ni mali prst.

Tu-141 “Strizh” stigao je do Zagreba, tvrde prvi rezultati istrage, iz Ukrajine. I Ukrajina i Rusija odbacuju odgovornost za incident te tvrde da letjelica nije njihova. Ako je riječ o ukrajinskoj letjelici, onda je moguće da je ona izgubila kontakt sa zemaljskom stanicom za navođenje te potom letjela sve dok nije ostala bez goriva. Ako je riječ o ruskoj letjelici, onda je također moguće da je riječ o nesretnom slučaju, ali za razliku od ukrajinskog scenarija, ruski element u priči nosi i mogućnost slanja poruke preko prastare bespilotne letjelice.

Naime, premijer Andrej Plenković spada u red glasnijih evropskih kritičara ruske agresije na Ukrajinu. Hrvatsko ministarstvo odbrane do detalja je obznanilo sadržaj pošiljke namijenjene Ukrajini, koja se sastojala od nekoliko šlepera natovarenih kalašnjikovima i municijom. U posljednje vrijeme sve se glasnije spominje kako Hrvatska služi kao tranzitni centar za oružje namijenjeno Ukrajini. Stoga ne treba odmah odbaciti ni teorije kako je prastari “Strizh” poruka Zagrebu u stilu – evo vam prastari dron, ali isto tako je to mogao biti “Kalibr”.

Iako se dron na Zagreb obrušio oko pola noći, državni vrh i MORH građanima su se obratili tek sutradan oko podne. I obraćanje je dobro kasnilo kao i reakcija protivuzračne odbrane. Za sve to vrijeme kod građana je vladala panika, a informacije su prikupljali iz medija i s društvenih mreža. Konačno, kada su smislili što će reći, obratili su se građanima s tvrdnjom da su detektirali dron, ali nisu stigli reagirati.

Dron je, prije obrušavanja, u hrvatskom zračnom prostoru bio samo sedam minuta. U hrvatski zračni prostor uletio je na visini od 1.300 metara pri brzini od 700 kilometara na sat. Kako tvrde odgovorni, nije bilo vremena da se podigne uzbuna. Uzbuna bi značila podizanje dežurnog para MiG-ova – koji i onako ne mogu letjeti noću.

Potpuno nemoćni

Ukratko, ovaj ozbiljni incident ponovno je podsjetio na tragičnu činjenicu na koju smo upozoravali u desecima tekstova na ovu temu – Zagreb je jedini glavni grad u Evropi bez adekvatne protivzračne odbrane. Zaštita glavnoga grada, ali kompletnog nacionalnog zračnog prostora, nije u isključivoj nadležnosti borbene avijacije. Ovdje je trebala reagirati protivzračna odbrana, čiji radari trebaju biti uključeni 24 sata i koji su umreženi s raketnim baterijama protivzračne odbrane. Problem je samo što Hrvatska takav sistem – nema. Sistem protivzračne odbrane simbolično se spominjao u svim značajnijim dokumentima odbrane i razvoja oružanih snaga.

Međutim, nikada se nije otišlo dalje od deklarativno iskazane želje da se jednog dana nabavi ozbiljniji sistem protivzračne odbrane. Sadašnje stanje hrvatskog PZO-a doista je poražavajuće.

Boforski i laki prijenosni protivzračni sistemi tipa “Strela” i “Stinger” osnova su hrvatskog PZO-a. Ovim sistemima Hrvatska je mogla oboriti “Strizh” samo da je znala tačnu putanju i da mu je napravila klasičnu “sačekušu”. Međutim, kako Hrvatska nije znala ni da se uputio prema Zagrebu ni gdje će pasti - u Hrvatskoj su ostali nemoćni u iščekivanju.

Ako ovaj događaj posluži kao opomena državnom vrhu, onda je i više nego dobrodošao da nam pokaže strahovitu ranjivost vitalne infrastrukture i nacionalnog zračnog prostora. Međutim, ako posluži samo političarima za međusobno optuživanje za propuste, onda će Hrvatska prokockati i ovu priliku. Kako bi se provele ključne nabavke odbrambene tehnike, koje iziskuju i pojačana izdvajanja iz budžeta, nužna je klima u društvu.

Skupa nužnost

Ako u društvu postoji otpor ovakvim nabavkama, politika se redovino povlači, a vojska ostaje bez nužnih sistema. U proteklih 15 godina to je bila redovna pojava u svim rodovima Hrvatske vojske. Sada, nakon incidenta u Zagrebu, i javnost je spremna prihvatiti činjenicu o nužnosti postojanja slojevitog protivzračnog sistema koji će štititi ne samo Zagreb nego i kompletan zračni prostor Hrvatske.

Više se puta spominjala mogućnost nabavke protivzračnog sistema srednjeg dometa. U igri su bili Norveška i Izrael. Postojali su određeni planovi da se iz viškova norveške vojske nabavi sustav NASAMS.

Riječ je sistemu srednjeg dometa koji u svom arsenalu imaju vojske SAD-a, Španije, Omana, Finske i Norveške. Procjene su bile kako bi nabavka sistema Hrvatsku koštala oko 50 miliona eura.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...