Piše: Darko OMERAGIĆ

Na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH sljedeće sedmice će se naći Prijedlog zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH kojim Vlada FBiH pokušava ispraviti dugogodišnju nepravdu prema socijalno ugroženim porodicama i porodiljama.

O dijelu Zakona koji se tiče dječijeg dodatka koji će ubuduće biti ujednačen na području cijele FBiH pisali smo prije nekoliko dana, a sada ćemo se baviti naknadama za porodilje koje bi, ukoliko Zakon bude usvojen u oba Doma Parlamenta FBiH, onako kako ga je predložila Vlada FBiH, trebale biti ujednačene za cijelu FBiH.

Zakonom je predviđeno da naknada za nezaposlene porodilje u FBiH u prvoj godini nakon porodica ne smije iznositi manje od 55 posto najniže plate, što je u ovom trenutku 298 KM. Ovim se osigurava barem mininalna jednakost među porodiljama u FBiH, što do sada nije bio slučaj. Dakako, Kantonima je ostavljena mogućnost da u skladu sa svojim budžetima ovu naknadu mogu povećavati, ali ona ne smije biti manja od pomenutog iznosa.

UKIDANJE CENZUSA

Prema riječima ministra za rad i socijalnu politiku FBiH Veska Drljače, novim zakonom je predviđeno ukidanje prihodovnog cenzusa pri ostvarivanju prava na novčanu pomoć nezaposlenim porodiljama čime se znatno povećava obuhvat korisnica ovog prava sa 2.100 na oko 9.100, za šta će se iz federalnog budžeta izdvajati oko 32,5 miliona KM godišnje.

"Do sada je sistem zaštite porodica u FBiH bio socijalno nepravedan, fiskalno neodrživ, ekonomski neefikasan, a kako vrste prava i visina naknade ovise o mjestu življenja, ovu oblast je potrebno sistemski riješiti. Zakon ima, ne samo socijalnu, nego i ekonomsku opravdanost jer predstavlja ulaganje u ljudske resurse, buduću radnu snagu, posebno u situaciji sve manjeg rađanja djece i masovnog odlaska mladih porodica van zemlje", rekao je ministar Drljača, obrazlažući razloge za donošenje novog Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH.

O ovoj temi smo razgovarali sa Eldarom Čomorom i Adisom Kokić-Hinović, poslanicima u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i članovima Odbora za za rad i socijalnu zaštitu ovog Doma u Parlamentu FBiH.

"Vlada FBiH je amandmanom na svoj zakon uradila jednu dobru stvar, a to je da je uklonila cenzus kod naknada za porodilju i da ćemo time doći u situaciju da se isplaćuje oko 55 posto najniže plate u FBiH. Porodilje su porodilje i prema njima treba imati jednak odnos u cijeloj FBiH i to je dobro što donosi ovaj zakon. Ovo je vrlo dobro i pozitivno i vjerovatno ćemo tokom primjene zakona doći do nekih novih zaključaka, ali je najbitnije da imamo osnovu da možemo u budućnosti određene stvari po potrebi i popravljati, što se tiče dječijeg dodatka i porodilja", smatra Čomor.

Namjera Vlade FBiH da zakonski osigura barem minimalnu ravnopravnost porodilja u FBiH ne znači da će porodilje u prvoj godini nakon poroda moći računati samo na pomenuti iznos jer svaki Kanton u skladu sa svojom politikom ovu naknadu može povećati.

„Kantoni to svakako mogu tretirati i svojim propisima. Imamo Zakon o pripadnosti javnih prihoda i kada on bude u primjeni Kantoni će se vjerovatno odlučivati za različite vidove pomoći porodiljama, ali je cilj FBiH da se omogući jednak tretman djece i porodilja i to je fer i pošteno“, dodao je Čomor.

OHRABRENJE KANTONIMA

Adisa Kokić-Hinović je izjavi za "Slobodnu Bosnu" podsjetila da je tretman porodilja u FBiH po ovom pitanju do sada bio nejednak, navodeći primjere nekih Kantona koji nisu isplaćivali naknade, za razliku od Kantona Sarajevo koji je nedavno donio odluku da ova naknada iznosi 1.000 KM.

"Drago mi je da će ovaj Zakon biti na dnevnom redu s obzirom na to je od našeg Odbora i Vlade FBiH već izvjesno vrijeme postojala inicijativa da se ovo pitanje riješi. U nekim kantonima nije bilo naknada, a u nekim je bila vrlo mala. Uglavnom, na teritoriji FBiH je bila neujednačena situacija. Jedini uslov za porodilje je da se nalaze na evidenciji zavoda za zapošljavanje ili da su školovanju", kaže Kokić-Hinović.

Uz FBiH su, kako nam je rekla, Kokić-Hinović, sada na reakciju primorani i Kantoni jer sve više mladih odlazi iz Bosne i Hercegovine zbog loše ekonomske situacije i nedovoljne brige o najugroženijim kategorijama stanovništva.

"Mnogi Kantoni su izrazili volju da ove naknade povećaju, a mi s federalnog nivoa ih na ovaj način ohrabrujemo da to učine, a na neki način ovim pomažemo i podržavamo kantone jer znamo da nisu svi kantonalni budžeti jednako jaki. Kanton Sarajevo ima najveći budžet i može izdvojiti najviše sredstava koji se odnose na socijalnu politiku, ali mi želimo smanjiti diskriminaciju i neujednačenost", rekla nam je Kokić-Hinović.