VUČIĆ JE SRBIJU ZADUŽIO DO GUŠE: Javni dug susjedne nam zemlje dostigao 31,2 milijarde eura; oborili su HISTORIJSKI REKORD

U periodu od oko 10 godina vlasti SNS/SPS koalicije, javni dug je nominalno povećan za 15,8 milijardi eura.

  • Ekonomija

  • 15. Apr. 2022  15. Apr. 2022

  • 1

Javni dug Srbije sredinom marta 2022. godine iznosio je oko 31,2 milijarde eura. Kada je koalicija SNS/SPS preuzela vlast, jula 2012. godine, javni dug je bio oko 15,4 milijarde eura, što je u tom trenutku bilo oko 46 odsto BDP. Deset godina kasnije, sredinom marta 2022. godine, javni dug je oko 53 posto BDP.

U periodu od oko 10 godina vlasti SNS/SPS koalicije, javni dug je nominalno povećan za 15,8 milijardi eura, odnosno povećavan je oko 1,6 milijardi eura u prosjeku godišnje, piše Nova ekonomija.

Sa druge strane, nakon demokratskih promjena 2001. godine, javni dug je bio oko 14,2 milijarde eura. Demokratske vlade u periodu 2001.-2012. godine za 11 godina povećale su javni dug na 15,4 miliona eura ili za 1,2 milijarde eura. U tom periodu, svaki građanin je dodatno zadužen za oko 178 eura, ili gotovo 13 puta manje nego u periodu 2012.-2022. godina.

Treba napomenuti da je u periodu prve i druge deomokratske vlade (prva u periodu 2001-2003, druga u periodu 2004-2007. godina) javni dug smanjen za oko 5,3 milijarde eura (3,15 i 2,15 milijardi respektivno). U periodu treće demokratske vlade (2008-2012) javni dug je povećan za oko 6,6 milijardi eura ili oko 1,6 milijardi eura prosečno godišnje.

Problem sa takvim načinom zaduživanja je što je on po pravilu nepovoljniji, skuplji i kratkoročniji. Primjera radi, putni Koridor 10, čije je finansiranje obezbjeđeno u periodu od 2008. do 2011. godine, građen je kreditima ročnosti oko 30 godina, sa počekom do osam godina i kamatom manjom od 1 procenat.

Danas se infrastruktura finansira prije svega kineskim kreditima ročnosti oko 15 godina sa kamatom od 2,5 do 3 posto.

Drugim riječima, današnji infrastrukturni krediti su najmanje tri puta skuplji. Taj rezultat je utoliko lošiji ukoliko se u obzir uzme da su referentne kamatne stope danas nekoliko puta manje nego prije 10 godina, što uostalom doprinosi i jeftinijem zaduživanju na međunarodnom finansijskom tržištu. Uprkos tome, Srbija se za infrastrukturne projekte ne zadužuje na tržištu, već direktno od Kine i drugih bilateralnih kreditora, što za posljedicu ima rast cijene zaduživanja.

Sljedeća interesantna stvar je poređenje ukupnih prihoda budžeta i javnog duga. Iako to nije standardni pokazatelj, ipak se javni dug vraća iz tekućih prihoda, ne iz BDP, pa ima smisla to porediti. Ukupni prihodi budžeta na neki način pokazuju kapacitet države za otplatu javnog duga. U periodu od 2005. do 2011. godine (nema uporedivih podataka prije 2005. godine), konsolidovani javni prihodi su bili u prosjeku oko 20 posto veći od javnog duga.

Dakle, Srbija je imala u prosjeku kapacitet da iz prihoda vraća javni dug. O tome govori i činjenica da je javni dug opadao u čitavom periodu do kraja 2008. godine. U periodu od 2012. do 2021. godine, konsolidovani javni prihodi su u prosjeku bili oko 30 posto manji od javnog duga, što je i dovelo do oštre dinamike rasta javnog duga.

Zaključak ove analize je da je kapacitet vraćanja javnog duga iz prihoda budžeta u periodu prije 2012. godine bio višestruko veći nego što je to danas. Drugim riječima, rast javnog duga nije bio praćen rastom kapaciteta da se taj dug vraća, što dodatno doprinosi rastu duga jer se visok deficit finansira zaduživanjem.

Sljedeća bitna stvar vezana za javni dug tiče se kamata. U periodu od 2005. do 2011. godine za kamate je država u prosjeku izdvajala oko 0,9 procenata BDP godišnje. U periodu od 2012. godine do danas država prosječno godišnje za kamate izdvaja oko 2,0 posto BDP. Jedan od razloga rasta izdvajanja za kamate je rast javnog duga u apsolutnim iznosima. Međutim, istovremeno su uslijed pada cijene novca na svjetskom tržištu kamate u prethodnih nekoliko godina značajno smanjene u odnosu na period prije 2012. godine.

Uprkos tome, izdvajanja za kamate su u apsolutom iznosu porasla sa oko 45 milijardi dinara u 2011. godini, na oko 116 milijardi dinara u 2022. godini. Ako cijena novca u narednim godinama bude porasla, a USA je upravo povećala referentnu kamatnu stopu sa 0,25 posto na 0,5 procenata, porast će troškovi kamata u Srbiji. Ukoliko bi kamata porasla za 10 posto, deficit bi porastao za oko 12 milijardi dinara, ili 0,2 posto BDP.

U nekoj hipotetičkoj situaciji, koja nije nerealna, dupliranje kamatne stope u odnosu na današnji nivo, dovelo bi do rasta deficita od čak 2 posto BDP, što bi u ovom trenutku vjerovatno predstavljalo značajan problem za finansijsku stabilnost Srbije.

Zaključak ove kratke analize je da se je dinamika rasta javnog duga i visina kamata u periodu demokratskih vlada (januar 2001- juli 2012) bila značajno manja u odnosu na period nakon jula 2012. godine. Iako javni dug u ovom trenutku ne predstavlja veliki rizik za finansijsku stabilnost Srbije, parametri kretanja ukazuju da bi to moglo lako da se promijeni, te da treba biti oprezan u vezi sa daljim rastom javnog duga.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...