U razgovoru za “Glas Srpske” predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija naglašava da će biti novca za predstojeće opće izbore u BiH.

- Činjenica je da budžet institucija BiH za 2022. godinu još nije usvojen, ali najmanja odgovornost je na Savjetu ministara, pa i Parlamentu BiH. Globalni fiskalni okvir, koji treba da odobri Fiskalni savjet BiH u kojem su entitetski premijeri, ministri finansija, predsjedavajući Savjeta ministara i ministar finansija i trezora BiH, za 2022. nismo imali do kraja marta ove godine. Nije bilo saglasnosti Vlade RS i zbog toga nije usvojen okvir, bez kojeg se nije moglo pristupiti izradi budžeta. Ministarstvo finansija priprema nacrt budžeta, nadam se da će uskoro biti upućen Predsjedništvu BiH, koje je formalni predlagač, a zatim i u Parlament BiH i to do kraja maja, a dalje odluke su na Parlamentu - naveo je Tegeltija.

Pitanje budžeta se posebno spominje jer CIK za koji dan raspisuje izbore. Zakonski rok za obezbjeđivanje novca je 15 dana nakon raspisivanja, dakle oko 20. maja. Da li će biti novca za izbore?

-Novca za izbore je uvijek bilo i biće. O tome smo govorili i 2020, ali je CIK odlukama pomjerio izbore, a na kraju su imali novac. Izbori se raspisuju početkom maja, a održavaju početkom oktobra. To je dug period da bi se insistiralo na novcu u maju. I prije dvije godine sam rekao, a i sada ću, da izbori neće zavisiti od finansijskih sredstava, a moramo priznati da CIK veoma agresivno nastupa o pitanju tog novca. Ne znam koji su im motivi, ali mislim da u pripremama za izbore imaju daleko važnijih stvari nego da razmišljaju o tome.

Oni se pozivaju na odredbu Izbornog zakona kojom je definisan rok od 15 dana.

-Ima mnogo važnijih odredbi kojima CIK ne posvećuje posebnu pažnju.

Na šta mislite?

-Na mnogo toga, od priprema za glasanje u inostranstvu i tome slično.

U CIK-u mahom kao krivca vide ministra finansija i trezora BiH Vjekoslava Bevandu optužujući ga da blokira budžet, povezujući to sa partijom kojoj on pripada i koja je najavljivala i bojkot izbora zbog neusvajanja izmjena Izbornog zakona?

-To nije ni fer ni korektno prema njemu, posebno jer je Savjet ministara kolektivni organ. Aludira se na to da je član HDZ-a BiH, partije koja je nezadovoljna Izbornim zakonom, odnosno nespremnošću SDA da promijeni određene elemente, ali ideje CIK-a da novac bude obezbijeđen iz viška sredstava iz nekog prethodnog perioda nisu ničim utemeljene. Zato govorim da se bave tuđim, a ne svojim poslom. Siguran sam da ministru Bevandi nije u cilju blokada izbora niti da bilo šta radi na tom planu.

Vjerujete li da će izbori biti u oktobru ili, imajući u vidu sve, mogu i ovaj put da budu prolongirani, kao lokalni prije dvije godine?

-Od CIK-a se sve može očekivati. Postoje neki kojima izbori baš i ne odgovaraju, s obzirom na politički rejting. Ako smo se opredijelili da ćemo ići u izbore, po svaku cijenu i bez izmjena zakona, onda treba da budu početkom oktobra. Vjerujem da će se to desiti i da CIK neće napraviti ono što je napravio 2020, a ne vjerujem da će biti usvojene izmjene Izbornog zakona.

Kažete da nekima ne odgovara da izbori budu na vrijeme. Kome?

-Zna se kako izgledaju politički rejtinzi pojedinih partija. Svjesni su da će, ako izbori budu u oktobru, ponovo biti gubitnici.

Hoće li biti teško formirati vlast nakon izbora?

-Nikada izbori u BiH nisu završili njihovom implementacijom u roku. Izvjesno je da će u Srpskoj sve biti urađeno na vrijeme, ko god bude pobjednik, kao i svaki put. S druge strane, Vlada FBiH nije formirana od izbora 2018, predsjednik i potpredsjednici FBiH nisu izabrani i to nikome ne smeta. Savjet ministara je izabran gotovo godinu nakon izbora, tako da se očekuje veoma slična situacija. Treba imati na umu i da u izbornom procesu u BiH postoji i četvrti partner, a to su predstavnici međunarodne zajednice. Političko Sarajevo sad želi da utiče i na izbor člana Predsjedništva iz Srpske preko glasova iz dijaspore. Sve tamošnje partije, bez obzira na naziv, su usmjerene na formiranje liste sa velikim brojem Hrvata da bi uticali na izbor delegata u Domu naroda, a što se tiče hrvatske strane, mislim da neće bojkotovati izbore i dozvoliti da neko drugi bira političke predstavnike tog naroda mimo njih. Ne znam kako će se ponašati nakon izbora. I međunarodna zajednica ima favorite, iako uvijek kažu da se ne miješaju. Mislim da će biti daleko agresivniji ove godine. Neću se iznenaditi ako uslijede nove političke sankcije ljudima iz SNSD-a. Nama ne smeta finansijska podrška koju daju opoziciji u Srpskoj, već direktni pokušaj diskvalifikacije pojedinaca. U ovom momentu se u političkom Sarajevu najviše licitira o moći CIK-a, a koji danas ne bi bio ovakav da nije bilo uplitanja pojedinaca iz međunarodne zajednice da utiče na izborni rezultat, kazao je Tegeltija.