Investiciono-razvojna banka RS-a bila je i jeste zlatna koka vlasti. Krediti su se dijelili samo odabranim političarima, biznismenima, jaranima i rođacima. Sumnje o stotinama miliona maraka koje su nezakonito utrošene su postale nedokazive.

Požar u Investiciono-razvojnoj banci RS-a još nije razjašnjen, je li nesreća ili namjera.

Vatra je odnijela dokumentaciju, a milionske afere koje su potresale RS, kao što su Bobar banka, Andrićgrad, Fruit Eko, vila u Beogradu, Energolinija, konzorciji Delta Zekstra, i tako redom sve do Džombića postale su pepeo i dim.

Požar u Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske, koju od samog osnivanja potresaju brojne afere, dogodio se u ranim jutarnjim satima kada u zgradi nije bilo nikoga. Šta je sve izgorjelo u plamenu još se ne zna. Direktor IRB-a tvrdi da je dio dokumentacije uništen.

"Za sada iz nepoznatog razloga je buknuo požar koji je zahvatio prostorio IRB-a. Nama je najviše stradao dio drugog sprata u kojem se nalazi naš sektor za računovodstvo i finansije. Naša dokumentacija koja se nalazi u sektoru za računovodstvo i finansije je uništena u požaru. To je operativna dokumentacija. Arhiva o kojoj pričamo je 100 posto neoštećena", kaže Dražen Vrhovac, v. d. direktora IRB RS-a.

Kolike su stvarne razmjere štete još niko ne zna. Policija je završila uviđaj. Čekaju se rezulatati vještačenja elektrotehničke struke i protivpožarne zaštite. Iz Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka su saopćili da su poduzete potrebne istražne radnje kako bi se utvrdilo da li eventualno postoji osnov sumnje da je počinjeno krivično djelo.

"Ne možemo se izjasniti o uzroku požara, sve dok Tužilaštvo ne dobije izvještaj o preduzetim mjerama i radnjama od PU Banja Luka i dok ne dobijemo pismeni nalaz i mišljenje provedenog vještačenja."

Direktor IRB-a Dražen Vrhovac je potvrdio da je šteta velika i da će trebati vremena da se sanira. Originalna dokumentacija koja je uništena neće predstavljati problem, izjavio je Vrhovac, jer se sve čuva u elektronskoj verziji. Međutim, ukoliko dođe do sudskog procesuiranja određenih slučajeva elektronska verzija nema validnost koju može da ima samo original.

"To što je sve elektronska verzija ,to je nešto što je radni dokument koji se uvijek može koristiti. Međutim, ako dođe do spora na sudu onda sud insistira na tome da to bude originalni dokument zbog mogućnosti grafološke analize potpisa. Iskustvo takve vrste je pokazalo na primjeru privatizacije Boske za koju je nestao originalni ugovor", pojašnjava za FTV ekonomski stručnjak Zoran Pavlović.

"Ono što se godinama dešava u RS-u, a što je posebno apsurdno da ključni dokumenti nestaju. Bilo u požaru, bilo da se izgube", navodi Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH.

"Mislim da postoji ogroman prostor za vještačenja nezavisnih vještaka. Ono što je sigurno to se na neki način ne bi smjelo ostaviti domaćim vještacima u rukama", smatra novinar Goran Dakić.

Dok vlast o svemu šuti, opozicija traži od nadležnih organa da se sve detaljno istraži i eventualno provjeri da li požar možda ima neku drugu pozadinu te da se odgovori na špekulacije koje, navodno, cijeli slučaj povezuju sa pokušajem prikrivanja dokaza o višemilionskom kriminalu za koji se sumnja da se godinama dešavao u IRB-u.

"Pa se išlo i korak dalje, rekao bih u špekulacijama i sumnjama, namjerno koristim taj izraz, kako bi se sakrile višegodišnje malverzacije u ovoj instituciji. Svima je interes da se potpuno, nepristrasno utvrdi uzrok požara", kazao je predsjednik SDS-a Mirko Šarović.

"Tako bi sutra možda moglo da plane ministarstvo finansija, EP RS gdje je kriminal mnogo većih razmjera, nego u IRB-u. Ako se ova njihova praksa i ako se ne utvrdi šta je uzrok požara", rekao je poslanik u NSRS-u Nebojša Vukanović.

"Ko će aktivirati mjenicu ako je nema. Mjenica je originalni dokument, ne može se skenirana mjenica nekome dostaviti pa aktivirati. Sa ovom vlašću ja se ne mogu iznenaditi više ni kada je u pitanju požar koji eto guta papire koji mogu biti sudski dokazi", kaže Branislav Borenović, predsjednik PDP-a.

Šta je vatra sve progutala i koje dokumente, za sada, niko ne zna. Ono što se zna da su IRB, od njenog osnivanja do danas, konstantno potresale velike afere.

"Cijeli rad IRB-a unazad, evo više od deceniju može nazvati jednom riječju, a to je afera. IRB se izložila gubicima od 200 miliona maraka kada su propadale banke u RS-u putem direknih plasmana koji nisu vraćani. Prvi ljudi IRB-a su privođeni", ističe poslanica PDP-a u NSRS-u Jelena Trivić.

"Radi se o instituciji kroz koju je prošlo 100 miliona maraka, bilo je raznih čudnih dešavanja. I nelogičnosti, ali i nezakonitih radnji, tj. nenaplaćenih kreditnih linija koje su direktno davane od IRB-a prema nekim povlaštenim preduzećima", dodaje Borenović.

"Bilo je to brojnih afera i uglavnom su to kompanije koje su povezane sa političkim vrhom RS-a", navodi Siniša Vukelić, urednik poslovnog kapitala capital.ba

"Četiri direktora banke zamijenili u kratkom roku. Da je direktorica u sudskom procesu kao odgovorno lice. Hoću da kažem jako mnogo afera je zato što u tom fondu ima dosta novca", dodaje Pavlović.

"Ona je postala izvor korupcijskih afera u prethodnom periodu. Podsjetit ću da su ključne osobe IRB-a osuđene onaj slučaj kada smo imali malverzacije akcionara Medicinske elektronike", ističe Traljić.

No krenimo redom. Afere su počele na samom početku kada je među povlaštenim kompanijama bila "Fruit Eco" koja je u vlasništvu Igora Dodika, sina Milorada Dodika. Fruit Eco je 2008. godine dobio kredit u iznosu od tri miliona maraka.

"Igor Dodik je sin tadašnjeg premijera RS-a Milorada Dodika koji je potpisao taj kredit. To je bio samo početak, odnosno vrh ledenog brijega, odnosno grudva koja je na vrhu tog kreditnog brijega bila mala, ali kako je uhvatila zamajac ona je do dna postajala sve veća", kaže Dakić.

Problema sa ekspresnim dobijanjem višemilionskih kredita nije imala ni Kladera company iz Laktaša koja je bila u vlasništvu Milenka Čičića, prijatelja Milorada Dodika. Većinski vlasnik Kaldere je nedavno postao Prointer u kojem je konsultant Igor Dodik.

"Najbolje ste mogli vidjeti na onome primjeru 10 miliona maraka prebacivanja para Kladeri bez ikakvog obrazloženja. Samo se glasalo na Vladi, dali su im 10 miliona, a Kalderu je kupio Infinity group u kojem sastavu je Prointer, a znamo da je Igor Dodik nekakav konsultant, savjetnik. Njegov otac Milorad je rekao da je on u Prointeru", navodi Vukanović.

"Kaldera je kompanija koja je posljednjih par godina padala i sad je samo bilo potrebno upumpati novi devizni špric u nju. To je najlakše uraditi tako što će nju da kupi firma koja raste brzo kao tumor i koja će vjerovatno isto tako kao tumor da zarazi kompletan organizam, da ga ubije. To je Prointer. To je već uhodana matrica po kojoj Prointer postaje vlasnik nebrojeno mnogo preduzeća", dodaje Dakić.

Prema zvaničnim podacima, Prointer je od IRB-a i direktno dobijao kredite. Prije dvije godine dobio je tri miliona maraka. Jedna od najvećih afera je Farmland. Ta kompanija iz Gradiške je 2013.godine dobila kredit u iznosu od oko 15 miliona maraka.

"Mi danas i ne znamo koliko je IRB kredita i para dao recimo Farmlandu. A znamo kako je Farmland završio i da je to bila jedna od najvećih pljački u privatizacionom procesu u RS-u koja je ostala bez ikakvog epiloga. Direktor Farmlanda je nedostupan organima gonjenja u RS-u. Ta priča vjerovatno nikad neće biti završena", smatra Dakić.

"Očigledno je bilo povlaštenih i dobijali su desetine miliona maraka bez namjere da se vrati. Mora se vidjeti šta je tu bila uloga ljudi koji su tu radili, a prvenstveno ljudi koji su vodili. Koji i danas vode RS. Ključni ljudi iz Vlade RS-a i oni koji su uticali na to da se IRB tako ponaša", dodaje Borenović.

Na identičan način Andrićgrad Emira Kusturice je 2013. godine dobio 3,5 miliona maraka. ATV, koja je nedavno stavljena na američku crnu listu, 2018. godine je dobila nešto više od dva miliona maraka kredita. Višemilionskim kreditima IRB je spašavao laktašku firmu "Niskogradnja", koja je u vlasništvu Ljubomira Ćubića, nekadašnje tajkunske perjanice Milorada Dodika.

"IRB je jednoj firmi dala pozajmicu. Pošto ta firma nije mogla vratiti tu pozajmicu, onda je ta kompanija emitovala obveznice koje je kupila IRB. A onda je sa tim parama ta firma vratila pozajmicu IRB-u. Vrlo su kreativni u osmišljavanju načina kako da se pomogne firmi za koju dobiju nalog da se mora pomoći bez obzira na cijenu i na kršenje zakonskih propisa", pojašnjava Vukelić.

Povlaštene kompanije bliske vlasti uglavnom su dobijale direktne finansijske pozajmice u višemilionskim iznosima bez provjere njihove kreditne sposobnosti.

"To je bila jedna od najgorih stvari koja se mogla uraditi kada je u pitanju IRB. Jer svi ti krediti kasnije se pokazali s razlogom da nisu smjeli dati se takvim kompanijama jer ih oni nisu mogli ni vraćati. Davani su pod vrlo upitnim okolnostima, sa malo obezbjeđenja. I ono što je vrlo važno IRB je kršila osnovni Zakon o agenciji za bankarstvo", dodaje Vukelić.

Sve dok nije reagovao MMF o kreditima IRB-a odlučivao je kreditni odbor u kojem su sjedili članovi Vlade RS-a.

"Jedan od osnovnih uslova je bio da izvršna vlast mora izaći iz upravljanja i uticati na odobravanje kredita. Promijenjeno je, ministri izlaze, ali direktan uticaj još uvijek ima direktno politički vrh koji je bez ikakvog rezona, bez razmišljanja kriterija, dodjeljivao kredite koji su poslije postali nenaplativi", naglašava Siniša Vukelić, urednik poslovnog kapitala capital.ba.

Da se aktuelni menadžment IRB-a fleksibilno odnosio prema nekim povlaštenim kompanijama priznao je medijima u RS-u i sam direktor Dražen Vrhovac.

"Mi imamo mogućnost brojnih sporazuma da potpišemo u slučaju nemućnosti plaćanja u nekom periodu, lošeg poslovanja, raznih devijacija na finansijskom tržištu mi uvijek izlazimo u susret našem privredniku. Potpisujemo nove sporazume u kojima odgađamo njegovo plaćanje.“

Vrhovac je poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini RS-a. Menadžment IRB-a na čijem je Vrhovac čelu odluke o kreditima i pozajmicama privredi donosi pod direktnim uticajem SNSD-a.

"Što se tiče privrede, većinom je ta klijentelistička-tajkunska mreža stvorena oko SNSD-a i da su tajkuni bliski Miloradu Dodiku i vlastima, a i njihove same firme dobile ogromna sredstva", kaže Nebojša Vukanović, poslanik u NSRS-u.

"I dalje odlučuje vrh SNSD-a. Ima veliki uticaj. Imamo tu direktan upliv kome će se dodijeliti krediti, kome će dati pozajmice, što je isto nepojmljivo da može IRB koji nije tako osmišljen da daje i novčane pozajmnice firmama", navodi Vukelić.

"Jasno je kao dan da se ta sredstva kasnije koriste ili dobar dio tih sredstava koriste za predizborne kampanje", naglašava novinar Goran Dakić.

"Isisavanje novca, uvlačenje u neke svoje privatne tokove. U svemu tome su učestvovali ključni ljudi SNSD-a koji vode Vladu RS-a", smatra predsjednik PDP-a Branislav Borenović.

Bivši premijer i ministar finansija RS-a Aleksandar Džombić je na optuženičkoj klupi zbog zloupotrebe položaja. Optužen je zbog nezakonite dodjele IRB-ovog kredita Energoliniji iz Zvornika u iznosu od 19,4 miliona maraka.

"Potpisao da se Energoliniji iz Zvornika odobri kredit iako je bilo jasno da ona taj kredit ne može da vraća", dodaje Dakić.

Džombić kao ovlašteni privatni revizor danas se ponovo dovodi uvezu sa IRB-om.

"Revizorski izvještaj koji mi razmatramo radila je kompanija i potpisao ga je bivši premijer Aleksandar Džombić koji je oštetio IRB za 19,4 miliona u Energoliniji. Ovo nema u Orvelu, ovo nema nigdje", dodaje Vukanović.

Zbog afere Bobar banka, prije šest godina su hapšene bivša direktorica IRB-a Snežana Vujinić i bivša direktorica Agencije za bankarstvo RS-a Slavica Injac. U toj aferi Bobar banka i bakarski sektor BiH su oštećeni za 123 miliona maraka. Samo dan nakon toga, iz velikog kreditnog odbora Investiciono-razvojne banke RS-a su se povukli Željka Cvijanović, Zoran Tegeltija i Petar Đokić.

"Što se tiče reakcije pravosuđa, ovo sa slučajem suđenja Slavici Injac se pretvara u jednu pravosudnu farsu. To traje od 2015. godine. Predmet je razdvojen. Prenesen je ovdje u Banju Luku", ističe Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH.

"Imamo pokrenutih slučajeva. Kao što su slučajevi Vujinić i Džombić, bivši premijer. Još uvijek nemamo nijedne pravosnažne sudske presude. Iako postoje brojni dokazi da je tu bilo uticaja politike", kaže Vukelić.

Više u prilogu magazina Mreža FTV-a.