ZLATKO HASANBEGOVIĆ U BLEIBURGU: "Vječno ćemo čuvati uspomene na žrtve komunističkog terora i vratit ćemo povijesni hrvatski grb"

Ranije je obilježavajući 77. godišnjicu Križnoga puta, predsjednik Vlade Andrej Plenković položio je vijenac i zapalio svijeću kod zajedničke grobnice pokraj Spomen-crkve Muke Isusove u Maclju.

  • Regija

  • 13. Maj 2022  13. Maj 2022

  • 4

Domovinski pokret na svom Facebook profilu je u petak objavio kako se oni i ove godine nisu zaboravili prisjetiti tragedije na Bleiburgu. Zlatko Hasanbegović i Stipo Mlinarić Ćipe su kod spomenika žrtvama na Bleiburškom polju položili vijenac i zapalili svijeće, prenosi Dnevno.hr.

“Predstavnici Kluba Domovinskog pokreta u Hrvatskome saboru, dr. Zlatko Hasanbegović i Stipo Mlinarić Ćipe, položili su vijenac i zapalili svijeće kod spomenika hrvatskim žrtvama na Bleiburškom polju u Austriji. Naši zastupnici nazočit će večeras i svetoj misi zadušnici u Crkvi sv. Petra i Pavla u Bleiburgu. Domovinski pokret vječno će čuvati uspomenu na žrtve Bleiburga i Križnog puta. Borit ćemo se za povratak povijesnog hrvatskog grba na spomenik i komemoracije na Bleiburško polje”, napisali su.

Ranije je obilježavajući 77. godišnjicu Križnoga puta, predsjednik Vlade Andrej Plenković položio je vijenac i zapalio svijeću kod zajedničke grobnice pokraj Spomen-crkve Muke Isusove u Maclju.

Tragedija započela 15. svibnja

Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, predsjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske u Hrvatskom saboru Zdravka Bušić, zastupnik u Hrvatskom saboru Krunoslav Katičić te posebni savjetnici predsjednika Vlade Zvonko Kusić i Mate Granić.

Jedna od najvećih tragedija hrvatskog naroda započela je 15. maja 1945. godine na poljima kraj Bleiburga, mjesta u austrijskoj pokrajini Koruškoj. Toga se dana više od 100.000 vojnika NDH i civila, koji su bježali pred partizanskom vojskom, pokušalo predati britanskim snagama stacioniranim u samom Bleiburgu.

Britanci su ih odbili i ostavili na milost i nemilost partizanima. Počeo je pokolj nakon kojeg je uslijedio Križni put preživjelih koji je završio tek u augustu u Makedoniji. Tačan broj stradalih nikada nije tačno utvrđen, a procjene žrtava kreću se od 50.000 do 300.000. Uvod u tragediju zbio se 6. maja kada je Pavelić s ustaškom vladom i vojskom napustio Zagreb, a za njima je krenuo narod koji se bojao partizanske osvete.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 4

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...