Lako je ljude svađati, teško ih je miriti. Zlo ide lakše nego dobro. Zlo ide samo od sebe, a za dobro se treba potruditi, kaže u intervjuu za portal Radiosarajevo.ba mons. Franjo Topić, počasni predsjednik Napretka i Panevropske unije BiH, član Evropske akademije znanosti i umjetnosti.

Važna je ovo poruka u vremenima kada se ovakvi glasovi sve manje čuju, a javni diskurs prepun je jezika mržnje, oštrih izjava, netrpeljivosti, populizma koji ljude poziva u rat i "na oružje", što je, naravno, lakše nego im ponuditi mir, kruh i prosperitet.

Ovih poruka će se prof. dr. Franjo Topić dotaknuti i na okruglom stolu povodom 30. godišnjice međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine koji se danas (25. maja) održava u Sarajevu u organizaciji Akademije nauka i umjetnosti BiH.
Sudjeluju eminentna imena iz akademske zajednice.

"Ja ću govoriti o ulozi Katoličke crkve u kontekstu međunarodnog priznanja BiH… Šteta što postoje i danas dileme da li je trebalo biti referenduma ili ne. Ja mislim da je trebalo da bude, jer bi u suprotnom BiH bila dio Srbije ili neke srboslavije", kaže, uz ostalo, prof. Topić.

"Ovdje se previše kuka"

Govoreći o Bosni i Hercegovini danas veli da se, prema njegovom utisku, "ovdje bolji živi nego u ostatku jugoistočne Europe".

"Ovdje se previše kuka… Ovdje se ne razlikuje politika i vlast od života, gospodarstva, ekonomije, gotovo sav život u javnosti se gleda kroz naočale vlasti, što je šteta i što zamagljuje mnoge uspješne i lijepe bh. stvarnosti", dodao je.

Bosna i Hercegovina, veli on, može i mora dalje, ali smatra "da nije dobro rješenje sa dva entiteta", te da se unutrašnja struktura mora odgovorno mijenjati za dobro svih naroda i pojedinaca.

"O tome malo ljudi govori. Sada se vidi da to nije funkcionalno, a nije ni pravedno. Da je preskupo. Sve hrvatske i katoličke organizacije su 6. veljače 1994. bili organizatori Sabora Hrvata u Sarajevu, gdje smo predložili kantoniziranje čitave Bosne i Hercegovine, i to je prihvaćeno Washingtonskim sporazumom. Ovo nije moje mišljenje već je bivši američki ambasador u Zagrebu Peter Galbraith rekao da su stavovi ovoga našeg Sabora Hrvata bili podloga za Washington", naveo je.

Švicarski model i prijedlog biskupa

Nadalje, Topić smatra da je to "najbliže švicarskom modelu".

"Mada nema idealnog modela, ovaj je najmanje loš. Imamo određena iskustva i sličnosti. To je najbolji model za nas", smatra Topić.

Na podsjećanje prijedloga Biskupske konferencije o uređenju Bosne i Hercegovine kao države četiri regije, prof. Topić, također, kaže:

"To je u biti to. Tamo su u pitanju bile četiri regije. Ja mislim da je to premalo. Ali, to je u biti isti model. Mi smo imali prijedlog s 10 provincija, kantona, svejedno. Tri bošnjačka, tri srpska, tri hrvatska i Sarajevo kao distrikt. Naravno, ne bi to bile isključivo nacionalne provincije ili kantoni, nego i ekonomski, geografski određeni. Jer, ne možete vezati Bihać i Trebinje. To je bilo dobro obrazloženo. Nažalost, Dayton je išao drugim putem. Mislim da je to bila šteta. Jer, ovdje moraju biti kombinirana nacionalna i individualna prava", riječi su našeg sagovornika.

BiH, po njemu, može biti i građanska i višenacionalna.

"Treba i jedno i drugo koordinirano. Nacionalno pitanje bit će još dugo važno ovdje. Voljeli ili ne, sviđalo se nekome ili ne. U bivšoj Jugoslaviji se govorilo da je riješeno 'nacionalno pitanje', a vidimo da nije. Ovdje nije problem vjera, kako se ponekad misli, ovdje je problem nacija, iako se kod nas to često podudara. To treba uvažiti, ali ne praviti idola od nacije. Nekima je postala najvažnija nacija. Ali, čovjek je puno više nego nacionalno biće, ali jest i to. Zato treba osigurati prava. Kantoni osiguravaju nacionalna prava, a država individualna", reći će Topić.

Ostatak teksta čitajte ovdje.