Institut za istraživanje genocida Kanada zvanično je pokrenuo inicijativu za usvajanje rezolucije o priznavanju Svjetskog dana bijelih traka u Kanadi. 

Radi se o velikom koraku u institucionalizaciji kulture sjećanja na genocidu Prijedoru u Kanadi. Na 30. godišnjicu prijedorskih bijelih traka pokrenuta inicijativa da se 31. maj, Svjetski dan bijelih traka prizna u Kanadi. Institut za istraživanje genocida Kanada {IGK} je dobio saopćenje od Briana Massea, člana Kanadskog parlamenta. U saopćenju se potvrđuje da je u Parlamentu Kanade zvanično pokrenuta inicijativa za usvajanje rezolucije o priznavanju Svjetskog dana bijelih traka u Kanadi. Sponzior navedene rezolucije je Brian Masse, veliki prijatelj istine o agresiji i genocidu u BiH, pravde za žrtve tih zločina i veliki prijatelj države BiH. Takođe ovim saopćenjem Brian Masse jasno i nedvosmisleno zločin u Prijedoru naziva genocidom.

"Dana 31. maja 1992. godine, u Prijedoru, gradu u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini, nakon nasilnog preuzimanja opštinske vlasti, vlasti bosanskih Srba izdale su dekret na lokalnom radiju kojim se naređuje svim nesrpskim građanima da svoje kuće obilježe bijelim zastavama ili bijelom čaršavima i da nose bijele trake na rukama kada izlaze iz kuće. Desetine hiljada članova porodica onih koji su bili prisiljeni da nose bijele trake bili su zatočeni u logorima osnovanim tokom rata u Bosni i Hercegovini. U Prijedoru su tokom rata ubijene 3.173 osobe, od čega 256 žena i 102 djece. Gotovo 31.000 ljudi bilo je zatočeno u logorima, a 53.000 je bilo prisiljeno da pobjegne. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu osudio je nekoliko bosanskih Srba na zatvorske kazne, od kojih su neki na višedecenijske kazne, za ratne zločine počinjene u Prijedoru i okolini. Preživjeli su ispričali Haškom tribunalu o užasnim djelima mučenja, silovanja i ubistava počinjenih u logorima. Prijedorčani su 2012. godine, uoči 20. godišnjice dekreta o bijelim trakama, formirali grupu Stop Genocide Denial, sa ciljem podizanja svijesti o Svjetskom danu bijelih traka. Od tada, širom svijeta raste sjećanje na ove zločine i zločine protiv čovječnosti. Svjetski dan bijelih traka podsjeća nas na brutalnost mržnje i ljudsku sposobnost za neizrecivu okrutnost. Svi smo dužni osigurati da se zločini genocida i torture trajno iskorijene, da se žrtve takvih zločina pamte, a da se počinioci razotkriju i privedu pravdi. Borba protiv poricanja genocida je suštinski dio procesa. Kao dio ovog napora, radit ću s kolegama članovima parlamenta Kanade na usvajanju rezolucije za priznavanje Svjetskog dana bijelih traka u Kanadi. Danas je dan za sjećanje i podršku žrtvama zločina, zajedno sa cijelom globalnom zajednicom posvećenom istini, pravdi i poštovanju žrtava i njihovih porodica”, navodi se u pismu Briana Massea. 

Danas se kontinuitet zločinačke ideje u Prijedoru ogleda u masovnom kršenju osnovnih ljudskih prava i sloboda prognanika i povratnika, preživjelih žrtava i svjedoka genocida. Frustrirane općinske vlasti Prijedora nikada nisu javno priznale djela tadašnjih fašističkih vlasti i odale pokajanje za patnje kroz koje su prošle na hiljade Bošnjaka i Hrvata, te pružile ruku pomirenja i pokajanja. Prijedorski Bošnjaci i Hrvati su i dalje poniženi građani drugog reda. Javno se ponižavaju organizacije koje okupljaju žrtve i svjedoke genocida i tako namjerno, organizovano i ciljano širi strah među porodicama ubijenih i nestalih Prijedorčana. Istovremeno se Prijedorom slobodno šetaju ratni zločinci zauzimajući pozicije u lokalnoj vlasti. Dozvoljavaju se skupovi fašističkih grupa protiv kojih su se Prijedorčani i svi antifašisti borili u Drugom svjetskom ratu, a žrtvama zabranjuje pravo na sjećanje, istinu i pravdu. Ignorišu sezahtjevi predstavnika međunarodne zajednice koji su jasno dali do znanja da diskriminacija po nacionalnoj i vjerskoj osnovi mora biti obustavljena, da istina o genocidu mora biti dokučena, da se zločinci moraju osuditi i pravda zadovoljiti, te da se stradanja svih prijedorskih žrtava moraju obilježiti jednako, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Ovi i mnogi drugi ataci na osnovna ljudska prava i slobode ruše ugled Prijedora i BiH, napadaju na osnovne temelje savremene demokratije i posebno teško krše temeljne odrednice međunarodnog prava. Niko nema pravo da žrtvama genocida zabranjuje sjećanje na zločin. U Prijedoru je izdan ljudski rod – i ta izdaja još traje.

Što policijsko, politički establišment grada Prijedora više zabranjuju kulturu sjećanja na Svjetski dan bijelih traka u Prijedoru, Kanada više radi na institucionalizaciji kulture sjećanja. 31. maj je već odavno u Kanadi trajno datumsko obilježje prijedorskih „bijelih traka“, kao izraza najrigidnijeg fašističkog apartheida.

Komemoracije tridesete godišnjice Dana bijelih traka su održane širom Kanade. Ispred Parlamenta Kanade u Otavi, ispred Skupštine grada Toronta, ispred Skupštine grada Hamiltona, ispred spomenika žrtvama genocida u Srebrenici u Vindsoru i u školama bosanskog jezika u Kanadi. Zajednička poruka sa komemoracija: Istina o prijedorskim bijelim trakama, istina o ubijenoj prijedorskoj djeci i istina o ubijenim prijedorskim civilima čuva se u Kanadi od zaborava. Kanada je za pravdu za ubijenu djecu Prijedora, za pravdu za žrtve genocida u Prijedoru, za dostojanstveno komemorisanje 31. maja i 20. jula - datuma koji simbolišu genocid u Prijedoru. Kanada je za dostojanstveno i humano obilježavanje stratišta žrtava genocida u Prijedoru. Ne postoji ništa na ovom svijetu što bi moglo izliječiti naše rane. Od istine i pravde nikada nećemo odustati.

Iz Kanade šaljemo poruku da sa ponosom nosimo bijele trake i tako svjedočimo da preživjele žrtve nisu same, da se njihov glas čuje u Kanadi, u Vladi i Parlamentu Kanade. Prijedorske bijele trake, simbol zločina počinjenog u Prijedoru su odavno prepoznate Kanadi. Danas više nikome u Kanadi ne morate objašnjavati šta je počinjeno u Prijedoru. Politička, akademska i šira javnost se sve više upoznaje s tim. To sada sa uspjeom rade naša djeca, navodi se u saopćenju.