Predsjedavajući Doma naroda Bosne i Hercegovine Dragan Čović je tokom svoje posjete starom gradu u Jeruzalemu izjavio da je Zapadni zid dio Izraela, što je znak “trenda sve veće podrške Izraelu među zvaničnicima BiH”, u kojem je politika po ovom pitanju neusaglašena, navodi The Jerusalem Post (JP).

Navodi se da je Čović tijekom posjeta Zapadnom zidu bio u pratnji službenika Ministarstva vanjskih poslova, što ukazuje na “prihvaćanje izraelskog suvereniteta” i ovim značajnim svetim mjestom.

Na pitanje da li smatra da se nalazi u Izraelu kada se nalazio kod Zapadnog zida, Čović je to potvrdio.

“Danas sam u Izraelu”, rekao je tijekom svog boravka u Jeruzalemu i Starom gradu.

“Većina međunarodne zajednice ne vjeruje da je Jeruzalem, čak ni zapadni dio, dio suverenog Izraela. Svi oni smatraju da je istočni Jeruzalem, uključujući Stari grad gdje se nalazi Zapadni zid, dio palestinskih teritorija, koje su planirane za uključivanje u konačne granice palestinske države”, navodi Jerusalem Post.

Navodi se da je Čović dio “malog, ali sve većeg broja” službenika koji drugačije gleda na pitanje statusa Jeruzalema.

On je izjavio da je u pukotinu u zidu ostavio poruku sa molitvom za mir.

“Tražio sam mir za svoj narod, mir za vaš narod, za svijet”, rekao je Čović za JP.

Podjele u BiH dovele do neusaglašene politike po pitanju Izraela”

List navodi da Čović dolazi iz zemlje sa dubokim etničkim podjelama i političkim previranjima, te da je ta podjela dovela do neusaglašene vanjske politike, “posebno u odnosu na Izrael”.

Navodi se da je BiH odmah priznala Palestinu kao državu i uspostavila veze sa Izraelom 1992. godine, otvorivši ambasadu u Tel Avivuu 1997. godine, a da su prošle godine zvaničnici BiH izrazili neslaganje u vezi izraelskih aktivnosti tijekom rata u Gazi.

Čović je za JP istaknuo da je vanjska politika njegove zemlje podijeljena o temi Izraela te da se mnogi državljani BiH osjećaju povezanim s Palestincima i da bi bilo “teško donijeti odluku o preseljenju ambasade u Jerusalim”. Međutim, rekao je da bi podržao otvaranje ekonomskog predstavništva u Jeruzalemu.

“Čovićeva posjeta Izraelu ove sedmice doživljava se kao dio trenda sve veće podrške Izraelu među zvaničnicima BiH, posebno u pogledu podsticanja poslovnih i turističkih veza”, navodi list, a Čović je izjavio da bi takvom turizmu pomoglo i uspostavljanje direktnih letova.

Navodi se da BiH također želi pomoć Izraela u povećanju proizvodnje aluminijuma, koji se koristi u automobilskoj industriji, te da je zainteresiran za izraelsku sajber sigurnost i poljoprivrednu tehnologiju. Čović je navodno izjavio da bi BiH mogla postati važan centar za izvoz košer mesa u Izrael.

Čović o problematičnim nazivima ulica

U tekstu se navodi da BiH ima veoma malu jevrejsku zajednicu od oko 1.000 pripadnika. Ova zajednica Jevreja Sefarda i Aškenaza brojala je oko 15.000 ljudi prije Drugog svjetskog rata i potiče još iz vremena španske inkvizicije.

Čović je rekao da bi ta zajednica bila mnogo veća da nije bilo Drugog svjetskog rata.

“On je objasnio da želi da vidi oživljavanje jevrejske zajednice i da pomogne u obnavljanju imovine koju je izgubila tijekom rata. Rekao je izraelskim zvaničnicima da planira da preduzme aktivnosti po pitanju ulica u svojoj zemlji koje su još uvijek nazvane po nacističkim kolaboracionistima”, navodi JP, te dodaje da je Čović to obećao tijekom govora koji je održao u utorak prilikom posjeta Yad Vašemu, Svjetskom centru sjećanja na holokaust..

“Naša je dužnost u Mostaru i drugim mjestima gdje žive Hrvati u Bosni i Hercegovini da ukinemo nazive javnih ulica i trgova koji nose nazive koji opterećuju odnose između hrvatskog i jevrejskog naroda”, izjavio je Čović.

Također je za JP rekao da je uključen  i u pomoć u obnovi mostarske sinagoge koja je izgrađena 1904. godine, a srušena za vrijeme Drugog svjetskog rata.

“Osjećam se veoma povezanim sa narodom Izraela, zato želimo da našu suradnju učinimo još jačom”, rekao je on.

“Uništenje jevrejske zajednice u zemlji bacilo je dugu sjenu i kako bi se osiguralo da se mržnja ne bi prenijela na mlađe generacije, (Čović) želi da parlament usvoji definiciju antisemitizma Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust”, navodi se u članku.