Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta prihvatio je izvještaje o napretku za Srbiju, Kosovo te Bosnu i Hercegovinu. U slučaju Kosova pohvaljena je povećana stabilnost zemlje. U Srbiji je uočeno nazadovanje u pitanjima temeljnim za pristupanje Uniji. Vlast u Beogradu poziva se na uvođenje sankcija Rusiji.

Kada je riječ o BiH, oštro se osuđuje svaki oblik govora mržnje i remetilačkog djelovanja, uključujući povlačenje, posebno čelništva entiteta Republike Srpske, iz državnih institucija te njihovu opstrukciju. Naglašava se važnost održavanja slobodnih i poštenih izbora u listopadu ove godine.

O ovim i drugim temama za Hrvatsku radioteleviziju govorio je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt.

Na pitanje o eventualnoj opasnosti za stabilnost BIH, Schmidt kaže da "postoje dvije opasnosti".

"Prvo, mora nam biti jasno da je rat Ruske Federacije protiv Ukrajine ugrozio stabilnost Europe. Moramo surađivati, držati se zajedno jer ne znamo kako će daleko ići ekspanzionistička politika gospodina Putina. Drugo, ako smijem to tako reći, u Bosni i Hercegovini imamo stare znance. U nekim pitanjima već godinama nema pomaka, a morali bismo ih riješiti: put prema Europskoj uniji, izborni zakon, ali i pitanja o tome kako se nositi s činjenicom da dobro obrazovani mladi odlaze iz zemlje. Oni trebaju ostati. Što možemo učiniti?", kazao je Scmidt. 

Na pitanje da li je spreman Bonskim ovlastima nametnuti izborni zakon kako Hrvati ne bi bili, kako kaže novinar HRT-a, oštećeni u oktobru, Schmidt kaže:

"Uvijek sam govorio sljedeće, a oni koji su me pratili mogu vidjeti dvije stvari. Prvo, Bonske ovlasti postoje. Ja ih oklijevam upotrijebiti, ali neću oklijevati ako to bude nužno. Uvijek prvo trebamo tražiti racionalno rješenje. Jako sam zahvalan što sada vidimo, zahvaljujući izjavi koja je donesena kod gospodina Michela u Bruxellesu, a nadopunom gospodina Čovića, kako se izborni zakon mora poboljšati. Nadam se da ćemo to učiniti na vrijeme. Pozorno ću promatrati što će biti za šest mjeseci."

Na pitanje novinara HRT-a da li je u redu da "jedan narod bira političke predstavnike u vlasti koji će predstavljati drugi narod", Schmidt podsjeća da se "to pitanje u Europi može postaviti samo u BiH".

"Ne može postojati ni u kojoj drugoj zemlji. Ali moramo shvatiti da je u Bosni i Hercegovini situacija drugačija. Poštujem to, to tako stoji i u Daytonskom sporazumu. Da, vidim da postoji razvoj, imamo tri naroda, ali nemamo manjinu, imamo ostale. Što se tiče Hrvata, konstitutivnog naroda, koji se kao grupa relativno sve više smanjuje, vidim da tu postoje rasprave. U Neumu smo došli daleko što se tiče tog pitanja. Ne vidim ništa što bi proturječilo tome da nastavimo te pregovore", naglašava Schmidt. 

"Što vama znači kad čujete izraze legitimno predstavljanje i konstituivni narodi u BiH", upitao je Schmidta novinar HRT-a.

"Dakle, legitimno predstavljanje očituje se na izborima. To je princip u Europi i demokratiji. Pametno savjetovanje svih grupa, da svi budu predstavljeni, to je druga stvar koju želim reći. Smatram da je legitimno predstavljanje važno pitanje. No, želim naglasiti kako to ne može značiti da neko drugi odlučuje u ime birača. Moramo pronaći uravnoteženi mehanizam u kojem će se svi osjećati zastupljeni. Niko ne smije biti diskriminiran", zaključio je Schmidt.