"Ideja da predsjednik Francuske Emmanuel Macron imenuje svog izaslanika za Zapadni Balkan mogla bi da bude simetrično korisna. Ovim potezom Francuska bi mogla da povrati dio izgubljenih geopolitičkih pozicija, a Srbija da pronađe saveznika koji bi bio kontrateža agresivnom uticaju zapadnih država", piše ruski Sputnjik.

Zapadni Balkan bi mogao da dobije još jednog specijalnog izaslanika, ovaj put iz Francuske, čime bi, ukoliko se ideja realizuje, nad ovim dijelom svijeta bilo ukupno pet stranih supervizora.

Dušan Gujaničić iz Instituta za političke studije u Beogradu vjeruje da je ideja o francuskom izaslaniku samo nastavak razmišljanja Emmanuela Macrona koji je prilikom posjete Srbiji kazao da je Francuska bila dugo odsutna sa ovog područja o čemu svjedoči i činjenica da je između njegove i posjete posljednjeg francuskog predsjednika Srbiji prošlo 17 godina. Macron je, kaže Gujaničić, uvidio da Francuska kao sila srednjeg obima mora da pored tradicionalnih uporišta kao što su mediteranski bazen ili zemlje Magreba, zapadna Afrika, bude prisutna i na drugim područjima, pa i na tzv. zapadnom Balkanu ili Balkanu uopće.

- To bi bilo nešto novo u francuskoj spoljnoj politici. Do sada nije postojao takav okvir zanimanja za zapadni Balkan ali budući da su evropske države, ali i one vanevropske već prisutne na ovom području, Makron je, ako je ova pretpostavka tačna, zaključio da je značajno da Francuska ima svog izaslanika u zvaničnoj institucionalnoj formi koji bi, ako ništa drugo, poslao jaku poruku: Mi smo ovdje, želimo da se pitamo i učestvujemo u rješavanju problema - kaže Gujaničić.

Na pitanje da li bi se aktivnost francuskog izaslanika svodila na simboličko prisustvo ili bi Francuska mogla da se nametne kao korektiv drugima, i samostalni faktor rješavanja problema na zapadnom Balkanu, Gujaničić kaže da je svrha francuskog prisustva donošenje neke dodatne vrijednosti, kvalitativno nove dimenzije ili pristupa. Ukoliko izostane takva platforma, Francuska će, tvrdi, biti samo blijeda kopija SAD-a, Velike Britanije ili Njemačke.
 
- Francuska bi u nekom normalnom geopolitičkom spletu okolnosti trebalo da bude glas razuma na Zapadu, zapadna država koja bi zbog svoje istorije, prošlosti, uticaja, kulturne moći mogla da predstavlja kontratežu, i svojevrstan most zapadnog dijela svijeta ka ostatku svijeta - ukoliko prihvati ulogu kakvu je nekada imao recimo De Gaul ili ljudi koji malo šire posmatraju stvari.
 
U korist ili na štetu srpskih interesa?

O tome u kojoj mjeri bi Francuska bila naklonjena Srbiji i srpskim nacionalnim interesima, Gujaničić kaže da to nije pitanje samo za Francusku već i za Srbiju koja mora da u traganju za saveznikom predstavi svoje ideje, razmišljanja i planove.

- Iako je Francuska zadnjih 20, 30 godina donosila odluke koje su bile na štetu naših nacionalnih interesa, ipak među zapadnim državama ona još slovi za državu sa kojom se može razgovarati u korektnom tonu i na korektnim osnovama. U kojoj mjeri to Francuska želi, može i hoće, zavisi od predsjednika koji kreira spoljnu politiku.

Konačno, i Srbija i Francuska bi mogle da pronađu svoj interes.

Interes Srbije bio bi, zaključuje Gujaničić, mogućnost da razgovara sa jednom od rijetkih zapadnih zemalja koja može da sasluša njene stavove i koja neće odmah agresivnim i isključujućim tonom krenuti, a njihov interes bi bio da kao sila srednjeg obima na ovom trusnom i nestabilnom području povrati dio geopolitičkih pozicija,