REŽISER CEREMONIJE NAJAVLJUJE: "Spremamo spektakularno otvaranje Pelješkog mosta,: hiljadu brodica okružit će most, a onda slijedi vatromet i nešto veličanstveno"

U susret otvorenju Pelješkog mosta Jutarnji list je razgovarao s redateljem Krešimirom Dolenčićem, koji je zadužen za svečanost otvorenja.

  • Regija

  • 09. Jul. 2022  09. Jul. 2022

  • 3

Prema najavi Vlade Republike Hrvatske, 18. srpnja trebala bi biti izdana uporabna dozvola za pristupne ceste, za most je već izdana, a otvorenje mosta Pelješac s dijelom pristupnih cesta očekuje se 26. srpnja, piše Jutarnji list.

U susret otvorenju Pelješkog mosta Jutarnji list je razgovarao s redateljem Krešimirom Dolenčićem, koji je zadužen za svečanost otvorenja. Na osmišljavanju otvorenja mosta radi više od mjesec dana. Za sada, kaže, nema vremena za uživanje, no veselja mu ne nedostaje.

"Pelješki je most ogromna stvar. To znam iz prve ruke. Bio sam ondje kad su ga spojili i u Dubrovniku je nastalo spontano veselje. Cijeli je grad tulumario. Nakon 304 godine Dubrovnik će biti spojen s tim dijelom zaleđa. Vidio sam što to znači stanovnicima tog dijela Hrvatske. I zato će vrhunac svečanosti otvorenja u izravnom prijenosu HTV-a biti prekrasna scenografija sa stotinama brodica koje će okružiti most, uistinu raskošan vatromet te glazbeni program uz Dubrovački simfonijski orkestar, klapu Libertas i zbor HNK Split uz Gotovčevu ‘Himnu slobodi‘", kaže Dolenčić, koji je radio i na otvorenju Dubrovačkog mosta, spominjući tek neke od brojnih izvođača.

Pripreme teku točno kako trebaju, kaže Dolenčić.

"Sudjeluje puno ljudi s raznih strana i svatko sprema svoj dio zadatka. Od Hrvatskih cesta, koje su sjajno ekipirane, preko protokola, policije, Županije, gradova… Za sada je sve u redu", potvrđuje.

U detalje programa otvorenja nije htio ulaziti jer građanima ne bi htio u potpunosti pokvariti iznenađenje, no najavio je brojne lokalne izvođače iz Dubrovnika, Korčule i Neretve te ukratko otkrio kako je otvorenje zamišljeno.

"Most će tijekom dana biti jednim dijelom otvoren za građanstvo. Naravno, uz puno osiguranja i kontrole, samo pješice i ne cijelom trasom. U planu su i fešte po gradovima iako most nije građen za fešte, nego za prolazak vozila, pa je to i najzahtjevniji dio tog dana. Bit će pirotehnike, a očekujemo i barke i brodove ispod mosta."

Osmišljavanje velikih javnih svečanosti Dolenčiću nije strano. Ovaj je cijenjeni kazališni redatelj 2000. godine u Šangaju postavio ogromnu stadionsku produkciju Verdijeve opere "Aida" s 2300 sudionika, a tri godine kasnije pothvat je ponovio u Pekingu, s 3000 sudionika.

Kao najveći izazov takvih projekata navodi prostor u kojem se događaj odigrava jer on najčešće nije tome namijenjen. Potrebno je, kaže, i predvidjeti broj posjetitelja događaja, organizirati i osigurati svu logistiku (energetiku, gledališta, pozornice, rasvjetu, ozvučenje, sigurnost, hitnu pomoć, parking, policiju, medije i još sto stvari). Zahtjevno je, nastavlja, i to što zna biti jako puno izvođača. Potrebne su i probe koje se ne odvijaju na licu mjesta, već na više strana.

Takvi projekti, poput koncerata, sportskih manifestacija, svečanosti otvaranja ili zatvaranja, otkriva, u sebi nose jak emotivni naboj.

"To se može lako okrenuti i poći ukrivo, pa to treba znati voziti", smatra.

Razlikuju li se takvi projekti od zemlje do zemlje? Koje su najveće razlike između ostvarivanja velikih projekata u Hrvatskoj i inozemstvu, pitamo ga.

"Dok neke zemlje, veće od Hrvatske, imaju kompanije koje se bave samo takvim događanjima, imaju zaposlene producente, scenografe i dizajnere, druge pak uopće nemaju iskustva s time. U Muscat u Omanu (na svečanosti otvorenja Azijskih igara na pijesku) iz Zagreba nas je išlo 107, cijela produkcija - video, audio i autorske ekipe, plesači, koreografi i šminkeri. U Kini postoji više kompanija koje rade goleme događaje, koncerte, vatromete… No, s druge strane, razlika i nema. Uvijek su to isti zadani elementi i slični problemi, naravno različitih formata."

Tijekom dosadašnje, izuzetno plodonosne karijere, Krešimir Dolenčić režirao je 119 predstava, a radio je i na preko 150 događanja...

Elitni a capella sastav pjeva ‘Izresla je zelena naranča‘

Među više izvođača koji će 26. srpnja biti na svečanom otvorenju mosta Pelješac bit će i novi vokalni ansambl Sveti Blaž, elitno društvo hrvatskih opernih prvaka i onih koji će to tek postati. Sveti Blaž na most Pelješac stiže u proširenom sastavu: Ljubomir Puškarić, Luciano Batinić, Domagoj Dorotić, Ozren Bilušić, Ivo Gamulin Gianni, Marin Čago, Roko Radovan i Filip Filipović. U svečanosti kojom se slavi povezivanje kampanela sjevera i juga, srednje i južne Dalmacije, izvest će "Zvona moga grada" koju su Zvonko Špišić i Drago Britvić napisali za Vicu Vukova te popularnu tradicijsku pjesmu dubrovačkog kraja "Izišla je zelena naranča".

U međuvremenu Sveti, koji je prvi nastup imao na proslavi 100. rođendana Franje Tuđmana, vježba u prostorima istoimene župe u Zagrebu, uz svesrdnu podršku župnika Borne Puškarića, gdje se namjerni posjetitelj u akustičnom prostoru može "prepasti" od znalačkog fortea koje proizvodi društvo elitnih profesionalnih pjevača, koje svakako ne namjerava nastupati na Omiškom festivalu kao nelojalna konkurencija klapama.

- Na jesen pripremamo veliki otvoreni koncert, događaj na kojem će šira publika, koja nas možda dobro poznaje iz opernog faha, moći pobliže upoznati u našim novim, povremenim ulogama, u a capella aranžmanima. Za sada dobivamo samo čestitke, no, unatoč njima, nema zanosa. Iako smo operni profesionalci, našoj zajedničkoj priči oko vokalnog sastava Sv. Blaž pristupamo pedantno i promišljeno, kao da smo ‘zadnji‘ početnici, jer u smislu ozbiljnog iskustva a capella gaža to, za sada, i jesmo - kaže Ivo Gamulin Gianni, napominjući da članove ansambla Sveti Blaž vežu i prijateljstvo, zajedničko druženje, kao i najavljeni povremeni angažmani i u liturgijskim pjevanjima u župi u Zagrebu. Ivana Mikuličin

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 3

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...