Zbog poskupljenja struje i drugih energenata očekuje se da će i hrana nastaviti da poskupljuje - i u svijetu i u Srbiji, piše N1.

Dogovor o izvozu ukrajinskih žitarica i ruskih poljoprivrednih proizvoda i đubriva iz crnomorskih luka može da ublaži krizu gladi koja sve više uzima maha u svijetu. Pod uslovom da dogovor iz Istanbula bude i sproveden. Srbije se on tiče, jer utječe na cijenu i dostupnost proizvoda.

Mogućnost da se dio mjesecima blokiranog ukrajinskog žita izveze preko crnomorskih luka znači šansu da se donekle ublaži kriza gladi u svijetu. Širom svijeta 828 miliona ljudi ide na spavanje gladno, upozorava UN Svetski program za hranu koji je upravo od Ukrajine kupovao 40 posto žita za gladne.

Najviše stradaju zemlje u podsaharskoj Africi, na Bliskom istoku, obilježene crvenom, narandžastom i žutom bojom koje su ili najveći korisnici programa za hranu ili su žitarice uvozili iz Ukrajine i Rusije. Sporazum o deblokadi luka dobra je vijest generalno za tržište hrane i cijene.

"Kada vam se oslobodi jedan tako važan tržišni ventil, izvozni ventil, kao što su luke Odesa, Černomorsk i Južni koji su u ovom sporazumu pomenute kao luke preko kojih će ići izvoz ukrajinske robe, tada taj sporazum može u velikoj mjeri da pomogne boljoj dostupnosti robe upravo sa ovog regiona", kaže Žarko Galetin, agroekonomski analitičar.

Ako luke zaista budu radile kako je dogovoreno, bit će potrebno 8-9 meseci da Ukrajina izveze 60 miliona tona žitarica, ako ne – skoro dvije godine, izjavio je ekonomski savjetnik ukrajinskog predsjednika.

U Ukrajini su vrlo skeptični da će se Rusija držati dogovora. Uostalom, dan po potpisivanju sporazuma gađana je luka u Odesi. Farmeri u Ukrajini ističu da je sljedeća setva neizvjesna, čak i ako sporazum bude sproveden, s obzirom da su skočile cijene i đubriva i goriva i pesticida. Odnosno, deblokada ne rješava sve.

"Sistem je ranije dobro funkcionisao. Znali smo koliko vagona prevozi koju količinu žitarica do koje luke. Sada, čak i kada može da se preveze, lokalni eskalatori su već puni prošlogodišnjeg žita. Dok se oni isprazne nemamo gdje da držimo žito. Oni koji imaju silose i finansije oni će svoje žito zadržati. Ostali će prodati u bescjenje i neće imati nikakve šanse da posiju nove usjeve“, kaže Olekandar Čubuk iz "Asocijacije zemljoposjednika i farmera".

Dodatni pritisak na dostupnost hrane u svijetu i rast cijena donijele su i odluke velikog broja zemalja da zabrane ili ograniče izvoz sopstvenih žitarica. I u Srbiji je do četvrtka bila na snazi zabrana izvoza pšenice, kukuruza, suncokretovog ulja. Dugotrajnom zabranom su oštećeni i izvoznici i poljoprivrednici, smatra Galetin, ali nije sve izgubljeno.

"Mislim da je ova mjera dobra ali, moj je utisak, malo zakasnila pogotovo za pšenicu, jer smo prije mjesec, mjesec i po dana imali sasvim jasne i izvjesne signale da će bilansi pšenice biti potpuno stabilni. Mi generalno nismo izgubili, niti naši izvoznici, niti Srbija nije izgubila svoje pozicije na svjetskom tržištu žitarica i uljarica“, kaže Galetin.

I dok srpski izvoznici dobijaju priliku za izvoz po cijenama ipak većim nego prije rata, kriza hrane vrlo je daleko od razrješenja. Cijeli niz isprepletanih faktora, od suša u Evropi, rasta cijena energenata, struje, đubriva govori da i tamo gdje hrane bude bilo u dovoljnim količinama, neće svi moći da je priušte.