VOJNA ANALIZA IGORA TABAKA: Kremlj bjesni zbog prijedloga sankcija EU, ali šuti o najvećem udarcu koji je ruska ratna avijacija doživjela u 77 godina

Čitava linija bojišta od oko 1.100 kilometara ne miruje – dapače, posljednjih se dana ponegdje i vidljivo borbeno zažarila.

  • Evropa

  • 12. Avg. 2022  12. Avg. 2022

  • 0

Piše: Igor TABAK

Petak 12. kolovoza ujedno je i 170. dan intenzivnog ratovanja u Ukrajini. Ta se država od kraja veljače nalazi pod izvanrednim stanjem i općom mobilizacijom stanovništava, koje je do sada tamošnji parlament već tri puta produžavao za po dva mjeseca – što ističe 23. kolovoza. No, budući da se borbe širom istoka, jugoistoka i juga države itekako nastavljaju, danas je Vrhovnoj radi podnesen i daljnji prijedlog o produljenju trajanja ovih mjera za još 90 dana, o čijem će se četvrtom po redu produženju raspravljati i odlučiti na prvoj sljedećoj plenarnoj sjednici.

Do tada nastavlja se i izvoz žita iz luka u Ukrajini, u okviru „žitnih koridora“ usuglašenih pod pokroviteljstvom organizacije Ujedinjenih naroda i Turske prije nešto više od 3 tjedna. Dok u provedbi ovog sporazuma do sada nije bio bilježeno ikakvih većih problema, od početka njegove primjene je ukupno 12 brodova stiglo u Sredozemlje iz ukrajinskih luka Čornomorsk, Odesa i Južni. Njima je izvezeno oko 375.000 tona raznog žitnog tereta i drugih prehrambenih roba, a za razliku od jučerašnjeg dana kad je isplovljavanja otežavalo loše vrijeme, danas su iz Ukrajine krenula i dodatna dva broda – „Sormovsky” pod zastavom Belizea s 3.050 tona pšenice krenuo je za Tursku iz luke Čornomorsk, a brod „Star Laura” sa 60.000 tona kukuruza krenuo je za Iran iz luke Južni (Pivdenny). Ujedno je u tu istu ukrajinsku luku Južni danas kasno poslije podne stigao drugi po redu prazni brod („Brave Commander“, pod pogodovom zastavom Liberije) kako bi utovario oko 23.000 tona žita za istočnu Afriku. Riječ je o plovilu iznajmljenom u okviru UN-ovog Svjetskog programa za hranu (WFP), koji će biti poslan preko luke Djibouti u Etiopiju.

No, nisu svi do sada odaslani žitni tereti ujedno i stigli na svoja odredišta bez problema – čemu svjedoči primjer broda „Razoni“, prvog plovila koje je u sklopu ovog programa isplovilo iz Ukrajine. Naime, nakon isplovljavanja, pregleda i odlaska u Mediteran, njegov teret nisu htjeli prihvatiti trgovci iz Tripolija u Libanonu, navodno zbog višemjesečnog kašnjenja isporuke prema onoj prvotno ugovorenoj – tako da se ovo plovilo prvo vratilo u Tursku, da bi onda nakon isporuke dijela žita ondje s ostatkom tereta produžio u Egipat.

Vojna pomoć stiže i dalje

I dok izvoz žita i prehrambenih proizvoda iz Ukrajine (ali i iz luka Ruske Federacije) nadalje traje, nastavljeno je i slanje dodatne vojne pomoći Ukrajini. Konkretno, čulo se da Velika Britanija šalje dodatne lansere MLRS i pripadajuće rakete M31A1, a nastavlja se i tamošnji program provođenja temeljne vojne obuke za ukrajinsko ljudstvo. Pri tome, ova aktivnost se izgleda pokazala privlačnom i za niz drugih država – tako da su uz Kanađane, Fince te Švede, sada i Danci, Norvežani te Nizozemci izrazili namjeru slanja svojih instruktora u ovaj program, kao i odvajanje dodatne financijske pomoći za takva djelovanja. Dapače, Danska je ponudila dio ovakvih djelatnosti obavljati i na svom državnom prostoru, gledajući takve aktivnosti kao nastavak prije nekoliko godina aktivnog britanskog programa obuke Ukrajinaca pod imenom „Operacija Orbital“, te sličnog kanadskog programa zvanog „Operacija Unifer“. No, to je samo dio novosti koje se jučer, 11. Kolovoza, čulo u Kopenhagenu, na sastanku ministara obrane u formatu Konferencije sjevernoeuropskih saveznika za podršku Ukrajini.

Ovaj skup više od 20 država rezultirao je okupljanjem ukupno 23 nacionalna ministra obrane te akumuliranjem oko 1,5 milijardi eura dodatne pomoći Ukrajini, od čega je zemlja domaćin (Dansk) objavila sudjelovanje od oko 110 milijuna eura. Okupljenim ministrima se, kako je već tradicionalno, virtualnim putem obratio i ukrajinski predsjednik Zelenski, koji je tom prilikom vrijeme iskoristio za optuživanje Ruske Federacije za „nuklearni terorizam“ – budući da su se posljednjih dana zaoštrila sukobljavanja oko nuklearne elektrane Zaporižje. Riječ je o kompleksu kojeg okupatori nastoje isključiti s ukrajinske energetske mreže te priključiti na rusku, dok ujedno kompleks koriste i kao lokaciju baziranja vojnih snaga te mjesto s kojeg u sjeni nuklearnih reaktora mogu nekažnjeno granatirati i raketirati ukrajinske gradove na drugoj strani rijeke Dnjepar. Naravno, kada su takva djelovanja dobila odgovor – koji je dovoljno precizan da pogađa prostore oko reaktora i razne pomoćne objekte kompleksa – uslijedilo je međusobno optuživanje zaraćenih snaga za napade na elektranu, gdje svi tvrde da je gađaju baš oni drugi. Sva ta međusobna optuživanja potakla su i međunarodne pozive za uspostavom demilitarizirane zone na prostoru NE Zaporižje – što opet ruskoj strani ne pada na pamet prihvatiti, kako je jučer javno potvrdilo i ruski izaslanik u UN-u na namjenskom sastanku Vijeća sigurnosti. Ipak, Rusija je maksimalno spremna na posjet izaslanstva Međunarodne agencije za nuklearnu energiju nuklearki Zaporižje, i to po mogućnosti do kraja kolovoza.

Sedmi paket sankcija Rusiji

Jednako kao što se s raznih strana poziva na demilitarizaciju prostora ukrajinskih nuklearnih elektrana, na repertoaru u Europskoj uniji je i 7. po redu paket sankcija Ruskoj Federaciji, o kojem aktivno traju dogovori i usuglašavanja. Tu vjerojatno još neće biti govora o proglašenju Rusije državom koja podržava međunarodni terorizam, što pojedine članice EU i dio međunarodnih igrača podržava radi dodatnih sankcijskih učinaka koje bi takva titula sa sobom nosila. No, izgleda da se itekako raspravlja o uvođenju širom čitave EU jedne druge mjere, koju su također neke članice samostalno već počele primjenjivati. Riječ je o zabrani ulaza na prostor Europske unije svim ruskim državljanima, pa i onima koji su nosioci važećih schengenskih viza. Već prve pojave primjene ovakvih mjera među pojedinim EU državama na Baltiku izazvale su gromoglasan protest u ruskim medijima i javnosti, čak to uspoređujući s objavom rata te upućivanjem posebnih nuklearnih prijetnji za slučaj da tako nešto postane ukupna politika Europske unije.

(Jutarnji.hr)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...