Danas je 207. dan ruske invazije na Ukrajinu, no u proteklih mjesec dana stručnjaci i mediji govore o kontraofanzivi Ukrajine - oslobođanju okupiranog teritorija, te čak i zauzimanju ruskog...

Tim povodom kontaktirali smo vojnog analitičara Nedžada Ahatovića koji je za "Slobodnu Bosnu" uz vlastite karte pojasnio trenutnu situaciju na ratištu.

"Ukrajinski generalštab održao je predavanje ruskim kolegama o vještini ratovanja u operaciji kontraofanzive na harkivskom ratištu protekle sedmice. Ukrajinske kopnene snage na čelu sa general-pukovnikom Alexanderom Sirsʹkijim, arhitektom operacije i izvođačem radova, i u slučaju ruske katastrofe kod Kijeva i proboja kod grada Balaklije izvele su snažan kontraudar koji je na kraju doprinijeo potpunim kolapsom ruskog fronta kod Harkiva. Curenje obavještajnih podataka je veliki problem za ruse, jer su Ukrajinci imali tačne obavještajne procjene stanja opreme, morala i položaja na tom djelu ratišta. U osnovi postojala su  dva pravca napada koje je Ukrajina mogla poduzeti - Hersonski pravac i rusko desno krilo kod Harkiva. Ukrajina je poduzela oba čime su doveli Putinovu stavku u dilemu gdje će biti ustvari biti glavni udar", objašnjava Ahatović.

Kako pojašnjava Ahatović, Rusi su na Hersonskom pravcu spakovali svoje rezerve, a sa novim snagama koje su pristizale ovih dana iz Rusije, su pripremili ofanzivu prema Bahmutu, Slovansjku i Kramatorsku u Donbasu kao njihov završni udarac Ukrajincima ukoliko bi se odvažili da sa značajnim snagama krenu na Herson. Plan je bio da se Ukrajinci uvuku u bitku za Herson, a da se na istočnom ratištu probiju ukrajinske linije odbrane koje su se ljuljale kao luster, te da se u jednom potezu stigne do lijeve obale rijeke Dnjepar, zaokruži Donbas i proglasi kraj specijalne vojone operacije.

"Dobivši tačne informacije o tome Ukrajinci su odlučili da strategijsko težište sa Hersona munjevito prebace na rusko desno krilo kod Harkiva koje je od povlačenja Rusa ispod Kijeva krajem marta početkom aprila ostalo da visi u zraku. Već su u maju Ukrajinci prvi put načeli Ruse na tom dijelu fronta, ali nisu imali adekvatnu artiljerijsku podršku kakvu imaju danas da iskoriste male ograničene upade u rusku odbranu i prošire svoje napredovanje. Tada je već bilo jasno da je to vrlo osjetljiva tačka za ukupnu strategiju ruskog napada i rata u Ukrajini općenito. Rusi to nisu shvatili i nisu poduzeli adekvatne mjere uspostave operativne dubine i pozicioniranja rezervi potcjenjujući Ukrajince i njihove mogućnosti. Sad im je najbolje da se povuku iz Ukrajine dok je još imaju šta povući ili nek krenu u otvoreni rat angažujući sve svoje resurse", pojašnjava Ahatović.

Ahatović navodi kako je ukrajinski napad koji je počeo je 5. septembra probojem fronta kod malog gradića Balaklija bio žestok i izveden je iznenadnom koncentracijom snaga u tjesnom sadejstvu pješaštva, artiljerije, avijacije i PZO-a. Smjer napada je bio usmjeren prema ruskom desnom krilu sa težišnom tačkom prema gradu Kupijansku. Napad je inicijalno ostvario veliki uspjeh, jer Rusi nisu imali organizovanu operativnu dubinu na svim dijelovima fronta, tj. nisu imali trupa iza prve linije. Nakon što su Ukrajinci shvatili da nema rezervi, niti fortifikacija iza ruske prve linije nastala je njihova jurnjava po okupiranoj teritoriji prema Kupijansku duboko u ruskoj pozadini.

"Kada su nakon prvih 48 sati kroz otvor u ruskoj odbrani Ukrajnici uveli drugi i treći ešalon ruski front se srušio kao kula od karata pod naletom tenkovskih klinova koji su nakon proboja kod Balaklije za 36 sati stigli do desne obale rijeke Oskil. Zatim su Ukrajinci razdijelili snage prema sjevernom i južnom toku rijeke, zauzeli značajno saobraćajno čvorište Kupijansk i krenuli sjeverno prugom prema Velikom Brluku i Vovočansku i granici sa Rusijom i južno prugom prema Izjumu i Limanu", navodi Ahatović za "SB".

Vojni analitičar Ahatović također navodi kako treba istaći činjenicu da su Rusi treći dan operacije ukinuli borbene letove svoje ratne avijacije zbog gubitka 4 letjelice od kojih su dva taktička lovca Su-34 Fullback koji koštaju do 60 miliona USD.

"Iako Rusi imaju 300 letjelica razmještenih na aerodromima na sigurnoj udaljenosti od domašaja ukrajinskog oružja njihovo ratno zrakoplovstvo ima daleko manju ulogu u ratu od ukrajinskog koje sa 80 letjelica izvodi čak do 20 borbenih misija dnevno. Neposredna podrška iz zraka ruskom vojnom napredovanju na kopnu poslije trećeg dana operacije nije moguća, moguća je bila tek sporadična koordinacija zračnih i kopnenih snaga što je ogroman hendikep, jer u kopnenim dejstvima fali vatrena moć ratne avijacije koja se ne može nadomjestiti masovnom koncentracijom artiljerije. Jedan nalet borbenog aviona koji traje maksimalno 10 sekundi sa 4 do 5 tona ubojnog materijala, uradi posao artiljerijske baterije koja gađa neprijatelja sat vremena. Ako koristite samo artiljeriju to daje neprijatelju vrijeme da vas nađe sa dronovima i prati vaše kretanje, te da vas gađa sa svojom artiljerijom prije nego što stupite u napad i da se tako bolje brani. Ako koristite ratnu avijaciju vi imate prednost nanošenja kritičnog vatrenog udara velikom brzinom što vam daje više mogućnosti u napadu posebno kod odabira težišta i koncentracije snaga, jer se neprijatelju ne ostavlja vrijeme za reakciju", pojašnjava položaj Ukrajine spram Rusije.

Do danas Ukrajinci su oslobodili preko 4000 km2 i izbili na državnu granicu sa Ruskom Federacijiom.

Kako sad stvari stoje, navodi Ahatović, Ukrajinci su izbili čak na lijevu obalu rijeke Oskil, što je ovu operaciju učinilo vjerovatno najvećom prekretnicom u ovom ratu.

"Ukrajinska vojska ima operativni momentum i strategijsku inicijativu, dok su Rusi u totalnom rasulu. Ono što je odlika pravih komandanata na terenu je preuzimanje rizika i inicijative. Još važnije od toga je nivo obučenosti vojnika i oficira da to sprovedu u djelo. Ti faktori uz visok borbeni moral su očito na ukrajinskoj strani. Nedvojbeno je da će ruski odgovor biti žestok. Zato je riječ rezerve ključna. Onaj ko pravovremeno uvede rezerve i utvrdi dostgniute pozicije ima mogućnost da napreduje dalje. Za sada Ukrajinci upravo to i rade ne dozvoljavaju Rusima predah i iz operativnog prelaze u strategijsko gonjenje neprijatelja", otkriva Ahatović.

Kako navodi Ahatović, za Ruse je ključno da uspore Ukrajince i da im poremete operativni momentum.

"S obzirom na stalno pojačavanje ukrajinskih kapaciteta za vođenje rata koje dolazi sa Zapada ovaj sukob će potrajati. Ukrajinci su zasada u ozbiljnom naletu koji će imati strateške posljedice po rat u Ukrajini. Kakav će odgovor Rusa biti i da li će ga uopšte biti vidjet ćemo, no Putin se neće tek tako povući sa zauzetih područja Ukrajine bez borbe, pa čak je i upotreba taktičkog nuklearnog oružja vrlo moguća. Zasada Rusi nastoje u energetskom smilsu da poremete Ukrajinu, gađajući im kapacitete za proizvodnju i distribuciju električne energije. No Putinova situacija u Ukrajini se dodatno usložnjava. Tek sada slijedi rasplet na južnom bojištu. Rusi su proteklih dana vođenim projektilima velike razorne moći gađali cvilnu infrasrukturu i brane oko Krivog Riga na jugu Ukrajine nadajući se da će povećanjem vodostaja istjerati Ukrajince iz njihovih fortifikacija na tom djelu ratišta, a istovremeno su povukli svoje snage prema Hersonu, skraćujući front i stavljajući se pod kišobran svoje PZO i artiljerije koje moraju da djeluju sa druge strane rijeke Dnjepar, jer su Ukrajinci sa američkim VBR-om M-142 HIMARS srušili mostove i uništili municijska skladišta sa desne obale rijeke na kojoj se nalazi Herson. Zato su se Rusi skoncentrirali svoja sredstva podrške avijaciju i artiljeriju na desnoj obali i privukli svoje snage bliže tom vatrenom kišobranu. Iako Rusi ne odustaju od Donbasa, vrlo lako im se može desiti da Ukrajinci nakon što ustabile front na svom lijevom krilu prema rijeci Oskil, tako osokoljeni prije zime krenu u simultanu operaciju napada na Herson i Mariupolj i time otvore put ka pregovorima u kojima će Rusi morati vratiti sve okupirane teritorije Ukrajini", pojašnjava Ahatović.

Ahatović navodi i kako se na primjeru rata u Ukrajini može vidjeti šta bi tek za Armiju RBiH značila podrška u oružju da je kojim slučajem tadašnja administracija predsjednika Clintona poslušala apele senatora Bidena, današnjeg predsjednika SAD-a, koji vođen tim prmjerom nije oklijevao ni minuta u slanju oružja Ukrajini što radi kontinuirano i danas.

"Generalni zaključak po onome što smo do sada vidjeli je da ruska vojna sila nema potencijal za sprovođenje strateških vojnih operacija koje ne podrazumijevaju upotrebu nuklearnog oružja ili u osnovi ozbiljne prijetnje upotrebom nuklearnog oružja", zaključio je vojni analitičar Nedžad Ahatović analizu stanja na ratištu u Ukrajini za "Slobodnu Bosnu".

(S. H.)