Rana dijagnostika i predviđanje pojave Alzheimerove bolesti u žarištu je interesa stručnjaka. Na taj način moguće je promjenama načina života i prehrane barem djelomično utjecati na prevenciju i progresiju bolesti.

Primjerice, gubitak osjeta mirisa može biti jedan od najranijih znakova koji upućuju na mogućnost pojave Alzheimerove bolesti.

Također, suptilna pogoršanja u kognitivnim sposobnostima osoba s Alzheimerovom bolesti mogu se dogoditi i do 18 godina prije dijagnoze.

Novi način prehrane koji su osmislili stručnjaci s čikaškog sveučilišta Rush University pokazao je povoljan učinak na smanjenje rizika od Alzheimerove bolesti, čak i kod osoba koje ga se ne drže strogo. Principi ovog načina prehrane, koji se krije iza prikladnog akronima MIND (Mediterranean - DASH Intervention for Neurodegenerative Delay), temelje se na mediteranskoj te DASH-prehrani, koje su u mnogim istraživanjima pokazale brojne poželjne zdravstvene učinke, kako na rizik od kardiovaskularnih bolesti tako i na rizik od Alzheimerove demencije.

Sustav prehrambenih preporuka - DASH (The Dietary Approaches to Stop Hypertension) - temelji se na niskom unosu zasićenih masti i natrija, a ujedno predstavlja prehranu bogatu voćem, povrćem i mliječnim proizvodima, s niskim udjelom masti. Dijeta DASH se u nekoliko kliničkih pokusa pokazala učinkovitom u sniženju povišenog arterijskog tlaka. Mediteranska dijeta tipična je tradicionalna prehrana na području Mediterana, a temelji se na konzumaciji povrća, voća, žitarica, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki, ribe i maslinovog ulja uz umjerenu konzumaciju mesa i mliječnih proizvoda.

MIND-prehrana sastoji se od 15 komponenti - deset skupina hrane "zdrave za mozak" čija se konzumacija potiče te pet skupina hrane čija se konzumacija treba ograničiti. Zeleno lisnato povrće, ostalo povrće, orašasti plodovi, bobičasto voće, mahunarke, cjelovite žitarice, riba, meso peradi, maslinovo ulje i vino preporučuju se u MIND-prehrani, a izbjegavaju se crveno meso, maslac i margarini s trans-masnim kiselinama, masni sirevi, slatkiši i kolači te brza hrana, odnosno, pržena hrana.

Ekstradjevičansko maslinovo ulje kao sastavni dio prehrane za prevenciju Alzheimerove bolesti i u ranijim se istraživanjima pokazalo kao namirnica s povoljnim djelovanjem te bi stoga trebalo biti temeljni izvor masti. Naime, pokazalo se da prirodni sastojak ekstradjevičanskog maslinovog ulja pod imenom oleokantal ima sposobnost promjene strukture neurotoksičnih proteina za koje se vjeruje da imaju ključnu ulogu u nastanku Alzheimerove bolesti. U odsutnosti oleokantala, ti se proteini vežu na sinapse u mozgu, što ometa normalnu funkciju živčanih stanica, a rezultat je gubitak pamćenja, smrt stanica te poremećen rad mozga. Znanstvenici su također utvrdili da oleokantal, uz to što ometa vezanje neurotoksičnih proteina na sinapse, čini te proteine pogodnim metama za protutijela.

Znanstvena istraživanja pokazuju kako bi osobe u vrlo ranim fazama Alzheimerove bolesti mogle imati koristi od uzimanja dodataka prehrani s ribljim uljem i antioksidansima. Istraživanja pokazuju da su stanice imunosnog sustava ispitanika s blagim kognitivnim oštećenjima, nakon uzimanja dodataka prehrani učinkovitije u "čišćenju" mozga od β-amiloida - peptida čije se nakupljanje u mozgu smatra ključnim u razvoju Alzheimerove bolesti. Nadalje, primijećeno je i 80-postotno povećanje razina rezolvina D1 u makrofagima, što također upućuje na potencijalno učinkovitije uklanjanje β-amiloida iz mozga. Nažalost, navedeni pozitivni učinci nisu primijećeni kod pacijenata s već uznapredovanom Alzheimerovom bolesti, no čini se da bi dodaci ribljeg ulja i antioksidansa mogli pomoći u pretkliničkoj fazi ove progresivne bolesti.

Dodatnu korist u prevenciji ove bolesti može pružiti primjena vitamina B12, B6 i folne kiseline koji zajedno djeluju na sniženje povišene razine homocisteina. Ovi vitamini djeluju kao kofaktori u metilaciji homocisteina; a brojne studije pokazuju da su povišene vrijednosti homocisteina povezane s povišenim rizikom kognitivnog oštećenja.

Nadalje, prema novom istraživanju američkih znanstvenika objavljenom u časopisu JAMA Neurology, niska razina vitamina D kod starijih osoba dovedena je u vezu s bržim kognitivnim propadanjem, pogotovo u području mozga odgovornim za pamćenje, čije je slabljenje funkcije povezano s Alzheimerovom bolesti i demencijom.

Rezultati su pokazali da je smanjenje kognitivne funkcije kod ispitanika s deficitom vitamina D bilo 2-3 puta brže nego kod ispitanika s adekvatnim statusom ovog vitamina. Drugim riječima, kognitivna funkcija pojedinaca s deficitom vitamina D u samo dvije godine smanjila se onoliko koliko se ispitanicima s normalnim statusom vitamina D smanjila tijekom razdoblja od pet godina.

Iako se ne može sa sigurnošću tvrditi da bi uzimanje dodataka vitamina D moglo usporiti kognitivno propadanje kod starijih osoba, stručnjaci se slažu kako ovo i neka druga istraživanja govore u korist upotrebi dodataka vitamina D u 60-im godinama života.

(Ordinacija.vecernji.hr)