Saša Magazinović (SDP BiH) na nedjeljnim izborima osigurao je još jedan, četvrti po redu, mandat u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Izraženo u parama, to će značiti da će on na kraju najnovijeg mandata (2026.) "prekucati" milion maraka koliko je poreske obveznike BiH koštala njegova poslanička plaća tokom deceniju i pol staža. 

(Ovdje nisu uračunati prihodi koje je ostvario na nižim razinama, općinskim, kantonalnim, federalnim… tokom tridesetak godina koliko je prisutan na političkoj sceni.)

KO LUPETA, OTVORIT ĆE MU SE

Elementarna politička pristojnost i osobna vjerodostojnost nalaže da se plaću koju kontinuirano godinama prima (nikad manju od 6 hiljada KM mjesečno) profesionalni političar opravdava angažmanom, marljivošću, trudom. Da je pripremljen za svaku javnu komunikaciju, uključujući medijske istupe i oglašavanje na društvenim mrežama. 

Ne postoji u posljednjih nekoliko dana u političkom prostoru BiH važnija, urgentnija, donekle i sudbonosnija tema od odluke Visokog predstavnika Christiana Schmidta da nametne promjene Izbornog zakona BiH. 

Od političkih predstavnika, parlamentaraca i drugih dužnosnika, očekuje se da iznesu svoj stav o ovom delikatnom, kompleksnom pitanju, kao, naravno, i da taj stav bude ozbiljan, promišljen, da bude produkt kredibilne analize spornog Schmidtovog "papira".

A evo, kako to radi državni parlamentarac sa više od deceniju i pol staža u skupštinskim klupama.

"Dragi OHR-e BiH, možete li zamoliti Visokog predstavnika da izađe u javnost sa odgovorom na pitanje da li je za njega prihvatljivo da Predsjednik FBiH bude Srbin", stoji u tvitu Saše Magazinovića pisanom u šaljivo-neformalnom tonu.

Potom SDP-ov državni zastupnik veli da je "vrlo važno da to (Schmidt) javno kaže kako bi bolje razumjeli njegove izmjene izbornog zakona".

Pitanje da li se prema novom nametnutom Izbornom zakonu predviđa mogućnost da Srbin bude na čelu Federacije BiH vjerovatno nije najintrigantnije i najspornije u tekstu dokumenta kojeg je nametnuo Christian Schmidt. Magazinović, ne misli tako, njega to pitanje iritira u toj mjeri da se nije potrudio niti pročitati sadržaj Schmitove odluke. Da jeste, onda ne bi pitao, niti ispadao neozbiljan, neinformiran, pomalo i šarlatan.

U nametnutom Izbornom zakonu pitanje predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH tretirano je u dva članka. U članku 13 piše: "Tri kandidata u skladu sa ovim člankom odlučuju između sebe koji će od njih obnašati funkciju predsjednika. Ukoliko se dogovor ne postigne, o tome će odlučivati Zastupnički dom".

U narednom 14-om članku se navodi da se "predsjednik i dva dopredsjednika Federacije biraju na mandat od četiri godine", kao i da "ista osoba ne može biti izabrana na bilo koje od mjesta predsjednika ili dopredsjednika više od dva puta uzastopno".

SABINA KAO BENZEMA OPOZICIJE

Nema, dakle, potrebe, niti razloga Saša Magazinović raspitivati se kod OHR-a i njegovog šefa, jer sve mu se samo kazalo u citiranom dokumentu: da, Srbin, kao i Hrvat, kao i Bošnjak, može biti predsjednik Federacije BiH, ukoliko ga njegove kolege, odnosno Zastupnički dom Federalnog Parlamenta izaberu. A, ukoliko se jednog lijepog dana Magazinović planira kandidirati za do/predsjednika Federacije BiH, neka barem pogleda članak 14.; kao što smo vidjeli tamo piše da će na toj dužnosti moći ostati u vrh glave dva mandata, dakle osam godina. Za razliku od neograničnih poslaničkih mandata na kojim, posluži li ga zdravlje, može bez po muke po dugotrajnosti nadmašiti neprolaznog Halida Genjca!

Ništa manje političke intuicije i opće informiranosti od Magazinovića nije ispoljila ni njegova nova kolegica u državnom parlamentu Sabina Ćudić (Naša Stranka). Ona je dva dana uoči izbora, dakle i nametanja Izbornog zakona od strane Christiana Schmidta, gostujući na Face TV, samouvjereno kazala: "Druga, još važnija stvar, spriječili smo, pritiskom, nametanje izbornog zakona!" Nije, doduše, precizirala koja je to politička snaga "spriječila" i "pritisnula" Schmidta, ali iz njene naredne rečenice, dalo bi se zaključiti da misli na Našu stranku i njene saveznike. "Sada je pitanje koja će reprezentacija sada sjediti na pregovorima o Izbornom zakonu, hoćemo li poslati "Vrbanjušu", ili "Real", uz sve dužno poštovanje prema "Vrbanjuši"...

Naravno da je savršeno jasno da nikakvih pregovora više neće biti, kao što je neupitno i to da Srbin može biti predsjednik Federacije BiH.

Zlonamjerni cinici bi rekli da Saša Magazinović nije čitao nametnuti Izborni zakon, zato jer je vjerovao da su Sabina Ćudić i njeni "Realovci" spriječili njegovo donošenje...

No, nije vakat za tu vrstu zavitlavanja, treba samo konstatirati da se kalibar i profil političara mjeri prema tome a) koliko su u stanju anticipirati događaje i procese, kao i b) na koji će način na njih reagirati.

Na tom testu državni parlamentarci Sabina Čudić i Saša Magazinović teško da bi dobili prolaznu ocjenu.

(SB)