OHR-ovi nametnuti amandmani na Ustav Federacije BiH ne garantiraju deblokadu ovog entiteta. Recimo, nakon što budu izabrani predsjednik i dva potpredsjednika Federacije, ne postoje nikakvi rokovi za formiranje Vlade FBiH. S obzirom na to da su za imenovanje Vlade FBiH potrebni potpisi predsjednika i njegova dva zamjenika, blokada može trajati do unedogled. Ako jedan od ovo troje odbije staviti potpis na odluku o imenovanju, Vlada ne može biti imenovana. Dakle, tvrdnja OHR-a da se ovim više nikada neće desiti da u novom mandatu ostane stara Vlada nije tačna, piše portal Istraga . 

Imenovanje Vlade FBiH – NIJE DEBLOKIRANO

Među amandmanima na Ustav FBiH koji je nametnuo Christian Scmidt nema nijednog koji se odnosi na formiranje Vlade FBiH. Zato na snazi ​​ostaju ranije odredbe Ustava FBiH kojima se regulira izbor Vlade FBiH.

“Predsjednik Federacije, uz suglasnost oba potpredsjednika Federacije, imenuje Vladu Federacije nakon konsultacija s premijerom ili s kandidatom za tu funkciju, u roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva potpredsjednika. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izabrana, nakon što je njeno imenovanje potvrdio većinom glasova Zastupnički dom Federacije. Svako upražnjeno mjesto popunjava se istim postupkom”, piše u Ustavu Federacije BiH, odnosno u odredbi koja je bila ranije i trenutno je na snazi.

Ako predsjednik ili njegovi potpredsjednici u roku od 30 dana ne imenuju Vladu FBiH neće se ništa desiti. Jer ništa nije propisano. To znači da i sa Schmidtovim “deblokadama” Vlada Federacije s Fadilom Novalićem na čelu može ostati do sljedećih izbora. Sve i da se u zadatim rokovima izabere troje članova takozvanog Predsjedništva FBiH, to ne garantira izbor Vlade FBiH. Da bi bilo još jasnije – predsjednik Federacije Marinko Čavara godinama je odbijao potpisati odluke o imenovanju nedostajućih ministara u Vladi Federacije (Salko Bukvarević i Elvira Dilberović) i ništa se nije dogodilo. To znači da se ovom deblokadom Christian Schmidt uopće nije bavio.

Izbor predsjednika FBiH – NIJE DEBLOKIRANO

Krenemo li od pretpostavke da je izabrano rukovodstvo Federacije, odnosno troje kandidata za funkciju (pot)predsjednika. Njih troje će, prema Schmidtovom oktroiranom Ustavu FBiH, međusobno odlučiti ko će biti predsjednik Federacije BiH.

“Tri kandidata izabrana u skladu s ovim članom odlučuju između sebe koji će od njih obnašati funkciju predsjednika. Ukoliko se dogovor ne postigne, o tome će odlučivati ​​Zastupnički dom”, piše u odredbi Ustava FBiH koju je nametnuo Christian Schmidt.

Ali, šta se događa ukoliko u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH niko od troje kandidata ne dobije podršku natpolovične većine? Ko je tada predsjednik Federacije? Odgovor je – niko. Federacija će ostati bez predsjednika, a time i bez Vlade FBiH. Jer Christian Schmidt uopće nije predvidio ovu situaciju.

Prohodnost zakona u Parlamentu – NIJE DEBLOKIRANO

Visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je i odredbu Ustava FBiH kojom, kako kaže, omogućava brže usvajanje zakona. Ta odredba, koju su obrazlagali iz OHR-a, više neće omogućiti predsjedavajućim Predstavničkog ili Doma naroda FBiH da u ladici drže zakone koji se hitno moraju razmatrati.

“Svaki dom treba odbiti ili usvojiti potrebne zakone u roku od 45 dana nakon njihovog usvajanja u drugom domu. Ukoliko se rok ne ispoštuje, zakon će biti uvršten u dnevni red doma na sjednici koja će se održati nakon isteka roka od 45 dana, a najkasnije 30 dana nakon isteka tog roka”, glasi odredba koju je nametnuo Schmidt.

Ali što se događa ako kolegij određenog doma odbije takav prijedlog dnevnog reda? Ili ako, recimo, delegati ili zastupnici odbiju dnevni red u kojem se nalazi zakon koji se ne želi razmatrati? Odgovor je – ni u ovom slučaju se neće dogoditi ništa. Zakon ne može stupiti na snagu jer nije izglasan u oba doma, a nije ni uvršen u dnevni red u predviđenom roku. Schmidt nije propisao da se zakon opet stavlja na dnevni red prve sljedeće sjednice. Što znači da zakon ide u ladicu. Sve dok se ne postigne politička volja za njegovo izglasavanje, što je bilo moguće i učiniti sada.

Presudom "Ljubić" osporen Zakon, Schmidt promijenio Ustav

Namećući odredbe Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH, Christian Schmidt se uopće nije dotakao zakonskih odredaba kojima se regulira način popunjavanja Doma naroda FBiH.

“Utvrđuje se da odredba Potpoglavlja B članka 10.12. stav 2. u dijelu: „Svakom konstitutivnom narodu daje se jedno mjesto u svakom kantonu“ i odredbe Poglavlja 20 – Prelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tač. aj. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05 , 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13, 7/14 i 31/16) nisu u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine”, navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH donesenoj po zahtjevu Bože Ljubića.

Ova odredba je stavljena van snage, odnosno izbrisana. Christian Schmidt, međutim, ne nameće novu odedbu u Izborni zakon, već donosi odluku o promjeni Ustava FBiH gdje se povećava broj delegata sa 17 na 23 po klubu konstitutivnog naroda i sa 7 na 11 u Klubu ostalih.

“Delegati Doma naroda biraju kantonalne skupštine proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva. Oni se biraju iz reda njihovih predstavnika, ako drugačije nije predviđeno zakonom. U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan delegat iz reda Ostalih iz svakog kantona koji ima najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu”, navedeno je u odredbi Ustava koju je nametnuo OHR.

Na koji način će biti raspoređeni delegati, Schmidt nije odredio. To prepušta Centralnoj izbornoj komisiji BiH, dajući im ovlaštenja koja su imali i do sada. CIK bi sada trebao donijeti novo Uputstvo o rasporedu delegata. Slično onome što je bilo i ranije na snazi, s tim da će biti distibuiran veći broj delegata.

OHR, dakle, nije promijenio ništa osim što je povećao broj delegata u Domu naroda i broj delegata koji moraju potpisati kandidaturu za (pot)predsjednika Federacije. Oba povećanja idu u korist HDZ-a. I to su jedina izmjena koja će za posljedicu imati konkretan rezultat, piše Istraga .