Dok većina bh. građana iz dana u dan u šoku posmatra rast cijene osnovnih životnih namirnica i energenata razmišljajući o tome kako ih platiti, čini se da i nadležne institucije rade to isto - samo razmišljaju.

Naravno, građani ništa drugo i ne mogu sa svojim platama. O penzijama da i ne govorimo, a o onima koji su na biroima pogotovo.

Zato je iznenađujuća nespremnost vlasti u Sarajevu, ali i na federalnom nivou da se efikasno donesu odluke koje će građanima olakšati plaćanje energenata, a posebno gasa koji je tokom ove godine poskupio 110 posto, s tendencijom da od 1. januara bude još skuplji.

MJERE, A NE PRIČA

Jedan od sastanaka na kojem su, prema našem mišljenju, trebale biti donesene mjere održan je danas u organizaciji Federalnog ministarstva industrije, energije i rudarstva FBiH, a poslije njega je “Avazu” izjavu dala direktorica Energoinvesta Bisera Hadžialjević:

“Na poziv resornog ministra energetike, rudarstva i industrije Nermina Džindića održali smo sastanak, a vezano za naše zahtjeve, odnosno korekciju cijena za zadnji kvartal ove  godine. Napravljen je zahtjev prema Vladi FBiH tako da očekujem da će se na narednoj sjednici Vlade usvojiti i prihvatiti prijedlog. Sastanak je dalje protekao u razmišljanjima kako da se to povećanje od 9,7 posto ne odrazi na građanstvo s obzirom na to da je postojala volja vlada FBiH i KS da će se vršiti subvencija za ovo povećanje. Očekujemo da će i jedna i druga vlada učestvovati u subvencioniranju i da neće doći za građanstvo do neke korekcije”, rekla je Hadžialjević.

Iz izjave direktorice Energoinvesta se da zaključiti da vlade razmišljaju o pokrivanju rasta cijene gasa od 9,7 posto, ali je pitanje šta je sa prethodnim povećanjima cijene gasa i ko taj energent u BiH uopšte više može platiti.

KO JE KRIV?

Stručnjak za gasnu privredu Almir Bečarević je za “Slobodnu Bosnu” danas prokomentarisao ovaj sastanak, ali i ono što je dovelo do više poskupljenja gasa u BiH tokom ove godine.

“Poslije svakog poskupljenja plina trust mozgova sjedne i provede vrijeme razmišljajući kako da se povećanje plina ne odrazi na stanovništvo. Tako to traje od aprila prošle godine. Sada mozgovi razmišljaju kako da pokriju povećanje od 9,7 posto na povećanje cijene plina od 110 posto. I niko da se zapita, u tim razmišljanjima, što je došlo do povećanja cijene plina za 110 posto, da upita Hadžialjević gdje nestade pojeftinjenje plina za 25 posto, gdje nestade 15 miliona američkih dolara plaćenih Gazpromu na ime prelaska na Turski tok, gdje su dovoljni zakupi količina na minusima… Sada razmišljaju kako anulirati 9,7 posto nečega do čega su oni doveli. Možda da se zapitaju kako će anulirati 23 miliona američkih dolara troškova prema mađarskom FGSZ-u za spor u Cirihu.

Svih ovih 18 mjeseci ovi zabavljači analiziraju cijenu, za koju ne znaju niti kolika je, a cijena je otišla toliko visoko da će domaćinstva plaćati samo za jedan zimski mjesec od 500 KM do 700 KM. Pa i da nađu rješenje u svojim razmišljanjima ostade stanovništvu da plaća 450 KM do 650 KM za jednu fakturu u zimskim mjesecima.”

(D.O.)