Sporazum sa Beogradom u čijem je centru uzajamno priznanje mora da se postigne što prije, imamo manje od dvije godine, spreman sam, poručio je kosovski premijer Albin Kurti u emisiji „Zona sukoba“ za Deutsche Welle.

Govoreći o ZSO još jednom je kazao da se protivi „bosnizaciji Kosova“. Za odnose Beograda i Prištine kazao je da „nisu normalni“, a iste riječi je upotrebio i kako bi opisao Srbiju.

Kurti je intervju iskoristio i kako bi Beograd označio kao faktor destabilizacije na Balkanu, ali i na Kosovu, putem „ilegalnih struktura“ na sjeveru. Također, nije propustio priliku ni da još jednom naznači da Srbija želi da „napadne Kosovo“, te je sa svim tim povezao Rusiju, prenosi portal KoSSev.

Svoj odgovor na pitanje o navodima da rat u Ukrajini ugrožava mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu, upravo je počeo optužbama na račun Srbije zbog saradnje sa Rusijom, nazivajući je „klijentskim režimom“ Kremlja.

Kurti je kazao da je nakon invazije Ukrajine u Srbiji povećana popularnost Putina, te da Srbija investira u vojnu opremu iz Bjelorusije, Rusije i Kine, kao i da sprovodi vojne aktivnosti zajedno sa Rusijom. I danas je pominjao baze Vojske Srbije u kontekstu prijetnje Kosovu.

Na konstataciju novinara da nije bilo signala da će ih Srbija „upotrijebiti“, da su na Kosovu NATO trupe i pitanje šta je tu zapravo prijetnja, Kurti je poručio da je neodgovorno da se ne uzme u obzir mogućnost napada.

"Nikada nisam rekao da se plašimo… Trebalo bi da budemo veoma oprezni i budni", poručio je Kurti uz podsjećanje na 1999, i konstataciju da je tada NATO „spriječio" genocid na Kosovu.

Uz podsjećanje da je Evropska unija pozvala Beograd i Prištinu augusta mjeseca da ne podižu tenzije ratnom retorikom i opasnim izjavama, Kurti je upitan da li smatra da se ponašao neodgovorno?

„Naravno da nisam“, odgovorio je, uz konstataciju da je samo „ukazivao na činjenice“, još jednom se osvrnuvši na odnos Beograda i Moskve i saradnju kako ekonomsku, tako i vojnu, kroz nabavke vojnih sistema i aviona.

Uz takođe ponovnu konstataciju novinara da nema naznaka da je Srbija planirala da koristi išta od toga, kosovskom premijeru je postavljeno pitanje „da li misli da je sve otišlo predaleko“, a s obzirom na to da su Beograd i Priština nastavili da se raspravljaju u toj mjeri da je NATO najavio da će intervenisati ukoliko stabilnost bude bila ugrožena.

„PARALELNE STRUKTURE HAPSE MIR I BEZBJEDNOST“

Kurti kaže da „nije fer“ staviti njegovu vladu i Beograd u istu rečenicu. Sa druge strane, dodaje da je „Kosovo nezavisno“ i da mora da sprovodi zakon na cijeloj teritoriji, uključujući i sjever Kosova gdje su, kako dodaje, „pojedine ilegalne paralelne strukture aktivne“.

"Srbija je pokušavala da destabilizuje Kosovo i 31. jula ove godine. Oni su podigli 13 barikada sa određenom spremnošću za borbu njihovih ljudi koje drže na platnom spisku od 1999. godine i naoružali su ljude kako bi spriječili slobodu kretanja i sprovođenje zakona", kazao je Kurti.

Podcrtava da su mir, stabilnost i sigurnost ugroženi od „ilegalnih struktura Srbije“.

One se sastoje od, dodaje, ljudi koji su takođe na crnoj liste američkog trezora, a za kojima su ujedno raspisani nalozi za hapšenje od strane Kosovske policije.

SRBIJA „NIJE NORMALNA ZEMLJA“

Na pitanje da li šanse Kosova za ulazak u EU blijede ukoliko ne ispoštuje rok o normalizaciji odnosa sa Beogradom, kosovski premijer je odgovor započeo konstatacijom da je Kosovo „normalna demokratska zemlja“, a da Srbija to nije.

"Čak i prema Freedom House tamo vlada hibridni režim, što je eufemizam za autokratiju", naglasio je.