Piše: Darko Omeragić

Bosna i Hercegovina i Srbija, odnosno taj meki trbuh Evrope su zbog događaja u Ukrajini bili stavljeni u stranu, ali se sada vraćamo na ono o čemu već dugo pričamo, a to je da Srbija više ne može sjediti na dvije stolice i da je vrijeme da konačno donese odluke koje će joj omogućiti da postane dio evropske porodice.

Ovo je za "Slobodnu Bosnu" rekao geopolitički analitičar iz Zagreba Denis Avdagić ističući da se zajedništvo Evrope formiralo upravo oko pitanja odnosa prema Rusiji.

"Ukoliko Srbija to ne želi preostaje joj još samo jedna alternativa, a to je da postane crna rupa u središtu Europe. To je sada na Srbiji, a ono što je sigurno – više im se neće puštati. Sada je već svima jasno da je takva politika ne nailazi ni na odobravanje niti na popuste u Eeropskoj uniji. Što se tiče Bosne i Hercegovine, Europa zna koja je njena odgovornost s obzirom na to da u BiH ima visokog predstavnika i da je BiH, prije svega, europski protektorat, a to je tako zbog kompliciranog ustrojstva koje je posljedica mirovnih pregovora i još tada zakašnjele reakcije cijelog svijeta, a prije svega Zapada i Evrope. To je taj dug koji se BiH mora vratiti bez obzira na činjenicu da BiH ima doista svojih probleme koji nisu mali, a koji su prije svega vezani uz korupciju i manje uz političku nefunkcionalnost koja je nešto dublja tema", kaže Avdagić.

NASTAVAK PREGOVORA

Dobro je, ističe naš sagovornik, da su EU i Zapad prepoznali da se ovi problemi moraju riješiti i da će se ka tome ići višekanalno, kroz mogućnost kandidature za EU i nastavak pregovora o funkconalnijem okruženju za budućnost BiH. Avdagić, baš kao i većina bh. građane ne vjeruju da će se bh. političari nakon formiranja nove vlasti zaista baviti evropskim putem Bosne i Hercegovine. Problem je, kako kaže, što je EU zakasnila s pritiskom na bh. političare, a taj pritisak mora biti visok, s obzirom na to da je s njim već dobrano kasni.

"Ako želimo bolju BiH onda se građanima BiH mora pomoći. Europska unija to može, ali mora biti interesa da se u tom smjeru nastavi. Ukrajina je skrenula pozornost na to. Čini se da u Europi ima sve više sluha kako Balkan, ali prije svega BiH mora biti jedan od prioriteta”, tvrdi Avdagić.

"Dejton" su mnogi prozvali luđačkom košuljom s kojom je BiH ostavljena da se bori. Neki su spominjali i mogućnost "Dejtona 2" koji bi modificirao prvobitni Mirovni sporazum. No, naš sagovornik ne vjeruje u tu mogućnost.

"Ne. To se neće dogoditi. Europa će pregovarati s ljudima koji su izabrani, što znači da je potrebno što prije formirati vlast na svim nivoima. Umjesto nekog novog "dejtona" biće pritisaka na izabrane zvaničnike. Intencija je da se ide ka tome da se BiH učini funkcionalnom. Ljudi u BiH, ali i izvan nje moraju znati da Republika Hrvatska ima problem s izbornim jedinicama i njihovim usklađivanjem koje je trenutno neustavno zbog različitog broja stanovnika. Potrebno je postići visoku razinu koncenzusa u hrvatskom društvu gdje imate političke oponente koji jedni druge časte najpogrdnijim riječima, ali nema etničkih podjela, a kada se i one dodaju onda je još gore. U tom poređenju možemo preći i na njemački parlament koji voli jako puno preporuka davati BiH. Oni imaju problem pa dodaju stolice u Bundestag zato što ne mogu uskladiti svoje izborno zakonodavstvo. Volio bih da građani BiH i izvan nje shvate da to nisu lagane teme ni za koga, pa i za zemlje koje nemaju etničke podjele. Pa kada u to ubacite i entitetske, kantonalne podjele, onda je sve jasno o kakvim komplikacijama govorimo", objašnjava Avdagić.

Međunarodna zajednica je dužnik Bosnei Hercegovine, tvrdi Avdagić i to potkrepljuje činjenicom da ovo nije ustav za koji su glasali građani BiH.

"On je nametnut, bez obzira na to što su ga potpisali „ratni lideri“. I zato postoji odgovornost i dug međunarodne zajednice da se sada ne kasni i da se BiH omogući da profunkcionira i prodiše kao država. U protivnom, bojim se da bismo za kratko vrijeme mogli vidjeti jednak broj stanovnika u BiH i Sloveniji. Idemo prema takvoj tragediji. Moraju svi hladne glave shvatiti da više nije pet do 12, nego je počelo otkucavati 12 sati da se nešto napravi", kaže Avdagić.

Njemačka, Slovenija, francuski predsjednik Emmanuel Macron svojom nedavnom izjavom, pa čak i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović su oni koji u EU otvaraju temu pristupa BiH Evropskoj uniji, smatra Avdagić. Preporuka Evropske komisije za uslovni status kandidata našoj zemlji je poticaj da se na obje strane više radi na tome uz korištenje daleko većeg izvora finansiranja puta BiH ka EU.

"Vidite koliko Aleksandar Vučić odlaže formiranje Vlade Srbije, dok Zapad od njega očekuje konkretne poteze. Ovo što Vučić sada proživljava treba biti dobra škola svima u BiH. Prema njemu više neće biti popusta. Ovo je ratno stanje. Situacija se promijenila i ko bi vjerovao prije pet-šest godina da ćemo ponovo pričati o nuklearnim prijetnjama i o tome da se nećemo imati čime grijati", kaže Avdagić o položaju Srbije na putu ka EU.

"TO JE DOBAR PUT"

Prema mišljenju našeg sagovornika prvi naredni potez međunarodne zajednice će biti da se slomi otpor Aleksandra Vučića jer će slamanjem njegovog otpora djelimično pozitivno djelovati i na BiH.

"Mislim da je to dobar put, ako se uspije relativno brzo slomiti njegov otpor i staviti ga u kooperativnu poziciju prema Europi. Pa čak i ako on odluči ići drugi putem i to će olakšati djelovanje međunarodne zajednice u BiH i na Kosovu. Gledat ćemo sad Vučićevo taktiziranje. On će koristiti zadnje minute prije nego donese odluke nadajući se nekim promjenama u Ukrajini i nekom mirovnom planu koji bi ga izvukao iz te pozicije gdje mora odabrati. Neće se to dogoditi tako brzo, ali nadam se da bi se i to moglo razriješiti u naredna tri mjeseca. U BiH neće biti mnogo pomaka, ali rješavanje situacije u Srbiji je prvi korak i time bismo riješili pola stvari u BiH i sve ostalo bi bilo puno lakše riješiti i u potpuno drugačijim okvirima rasprave, te mnogo relaksiranije", potvrđuje Avdagić.

Postoji čak i teorija da bi Vučić prije priznao Kosovo nego uveo sankcije Rusiji, s čim se slaže i Avdagić. Mnogi se pitaju čega se Vučića boji – Putina ili svojih građana. No, Avdagić misli da se Vučić nikoga ne boji, nego pokušava cijelu priču o sankcijama Rusiji i Kosovu prikazati mnogo dramatičnijom nego što jeste.

"On je razočaran time što je sve izgubio. Morate shvatiti da je on pokušao igrati jednu igru za koju je mislio da je repriza Jugoslavije u malom i sada doživljava otrežnjenje kada je shvatio da on to nije. Sve što je uložio u stvaranje takvog položaja sada može izgubiti za nekoliko dana. Komunikacijom s Kremljom Vučić je stvarao dojam važnosti Srbije i time je stvorio dojam da može blokirati Kosovo u čemu je ranije uspijevao koristeći djelomično i diplomatske resurse Ruske Federacije. Vučić je samo tom glumom „male Jugoslavije“ izgledao moćniji nego što stvarno jeste. Sutra kada više ne bude mogao ni glumiti „malu Jugoslaviju“ pitanje je što mu preostaje. Samo teško vrijeme i teške odluke. Odustajanje od EU bi bio težak poraz Srbije i vratio bi je 100 godina unatrag", tvrdi Avdagić.

"VULIN JE IDEALAN KANDIDAT ZA AMBASADORA SRBIJE U RUSIJI"

Jučer je ministrica rudarstva i energetike u Vladi Srbije Zorana Mihajlović pozvala ministra unutarnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina da izađe iz Vlade Srbije jer zastupa antieuropske stavove. Avdagić (više ozbiljno nego u šali) kaže da je Vulin savršen kandidat za budućeg srpskog ambasadora u Moskvi, što bi Vulin želio i za šta ga u Srbiji pripremaju.

„Slažem se da Srbija nema izbora osim EU i da bi sve drugo bilo pogubno za Srbiju, te da se nikada ne bi oporavila da krene drugim putem. Srbija bi bez europske perspektive trenutno ostala bez svih novootvorenih tvornica kojima se Vučić stalno hvali“, zaključuje Avdagić.