Piše: Darko OMERAGIĆ

U ladicama državnih tužilaca Bosne i Hercegovine leže stotine formiranih predmeta na čije rješavanje se čeka mjesecima ili čak godinama, saznaje „Slobodna Bosna“ nezvanično.

Zvanične informacije iz Tužilaštva BiH nam pokazuju da je šampion u broju prijava Milorad Dodik. Protiv ovog političara postoji 29 prijava zbog sumnje da je počinio neko od krivičnih djela. Bakir Izetbegović je prijavljen devet, a Dragan Čović šest puta. No, nisu samo vodeći bh. političari dio priče o formiranim i nikada riješenim predmetima koji se nalaze u ladicama bh. tužioca. Oni su samo dio loše statistike o kojoj se rijetko govori, ali je toliko očita.

Ko se sjeća još da je 2016. godine Milorad Dodik u svojstvu osumnjičenog pozvan na saslušanje u Tužilaštvo BiH zbog predmeta koji je formiran u vezi s referendumom o Danu Republike Srpske. Iz Tužilaštva su tada rekli da se „20 dana provode određene aktivnosti u vezi s neizvršavanjem odluka Ustavnog suda BiH. Tadašnji glavni tužilac Goran Salihović je izdao „obavezujuće uputstvo“ u kojem je odredio tim koji radi na ovom predmetu koji je označen kao prioritetan.

ŠTA JE S IKONOM?

Četiri godine poslije, u decembru 2020. Tužilaštvo BiH formiralo je još jedan predmet protiv Dodika. Ovaj put zbog afere „ikona“. Spornu ikonu Dodik je poklonio ministru vanjskih poslova Rusije Sergeju Lavrovu tokom njegove zvanične posjete našoj zemlji nakon čega je stila nota iz ukrajinske ambasade u kojoj se navodi da je pozlaćena ikona iz Luganska stara 300 godina i da je dio kulturne baštine te zemlje. Drugim riječima, pitanje je kako se ikona našla kod Dodika.

Godinu poslije, negdje u oktobru 2021. godine iz Tužilaštva BiH stiže informacija da je protiv Dodika formiran još jedan predmet zbog Dodikovog podrivanja ustavnog poretka BiH. Tada je saopćen čak i član Krivičnog zakona koji je, navodno, prekršio Milorad Dodik. Riječ je o članu 156. KZ BiH u kojem se navodi da će „ko upotrebom fizičke sile ili prijetnjom upotrebe fizičke sile pokuša da promijeni ustavni poredak BiH ili svrgne njene najviše institucije, biti kažnjen kaznom od najmanje pet godina zatvora“. Iz Tužilaštva BiH su tada pojasnili da su reagovali nakon Dodikovih medijskih nastupa u kojima je iskazao prijetnju teritorijalnom integritetu i najvišim institucijama BiH.

U martu ove godine u javnost je isplivala informacija da je predmet „vila na Dedinju“ na rubu propasti jer vlasti Srbije odbijaju da Tužilaštvu BiH dostave ključne dokaze koji se odnose na slučaj Pavlović banka u kojem je jedan od osumnjičenih Milorad Dodik. Dokazi se, kako je pisao portal Istraga.ba odnose na kupovine vile na Dedinju, odnosno transakcije preko Pavlović banke iz BiH i Komercijalne banke u Srbiji. Kako bi optužili Dodika za pranje novca bh. tužiocima su trebali dokazi koji potvrđuju te transakcije i dokaz da je sporna nekretnina uknjižena na Dodika. Tužilaštvo BiH je provjere u ovom predmetu počelo prije sedam godina.

Dugogodišnji poznati bh. advokat Senad Bilić nedavno je ukazao na problem postojanja groblja formiranih predmeta u bh. tužilaštvima. Za "Slobodnu Bosnu" je objasnio kako to izgleda u praksi:

"I sami znate i čujete kako to funkcioniše. Krene od informacije da je podnesena prijava, angažuje se tužilac i formira se predmet. Evo vam moj lični primjer. Prije sedam-osam godina sam podnio jednu od najosnovanijih krivičnih prijava za „Tuš Trade“. To je afera teška 300 miliona KM gdje su oštećena pravna lica iz cijele BiH. To je klasični primjer međunarodnog organizovanog kriminala sa svim elementima te vrste kriminala. Evo osma godina prolazi kako je predmet formiran.

Advokat Senad Bilić (Foto: BIRN)

Oni formiraju predmet i onda imaju jednu „finu“ praksu. Formiraju predmet i pošalju neki dopis nekoj policijskoj upravi s upitom da li je određena osoba kažnjavana i taj dopis se tužiocu upisuje kao da radi na predmetu. I onda u evidenciju stavi da informaciju iz PU čeka pola godine. Ako ne dođe informacija za pola godine onda ponovo šalje dopis i kao fol se nešto radi, ali ništa konkretno u pogledu rješavanja predmeta."

Sljedeća faza kod formiranog predmeta je otvaranje istrage koja traje do podizanja optužnice. Međutim, od formiranja predmeta do podizanja optužnice je vrlo dug period zbog čega je Bilić ovakvo postupanje nazvao „grobljem formiranih predmeta“.

"Ne možemo reći da Tužilaštvo BiH nema kapacitet da bude efikasnije. Ako uzmemo u obzir podatak da je 70 tužilaca za godinu podiglo 200 optužnica, odnosno tri optužnice po tužiocu, onda vidimo da mogu, ali je problem što oni hvataju švercere rezanog duhana o čemu je otvoreno govorio sudija Suda BiH Branko Perić. Ili se bave predmetima koji su došli iz Haaga koji se otaljavaju. Ovdje je riječ o tome da postoje predmeti koji se mogu završiti za pet dana i oni na kojima treba raditi tri godine. I „normalno“ je da oni biraju one predmete koji se završavaju za pet-deset dana. Optuže čovjeka koji je konja preveo preko Drine i takve predmete rade. Problem je što se ne radi. Vi sad na komadiću toalet papira napišite krivičnu prijavu protiv nekoga iz Tužilaštva će reći formiran je predmet po vašem toalet papiru. A šta je dalje s tim predmetom? Time se stvaraju takozvane vještačke norme da neki tužilac ima 300 predmeta u radu", kaže Bilić.

Zakon nalaže da istraga može trajati šest mjeseci. Nakon tog roka tužilac je dužan obavijestiti glavnog tužioca zašto istraga nije završena. Poslije toga glavni tužilac odlučuje šta će dalje biti s istragom, da li će biti obustavljena ili će na predmet dodati još trojicu ili petoricu tužilaca.

"To se naravno u praksi nikada ne desi. Formiranje predmeta je jedna fluidna definicija koja nigdje u zakonu ne postoji. U zakonu ima samo da je pokrenuta istraga ili završena. Formulacija formirani predmet je izmišljena kao neki međukorak. Formirani predmet znači da nikakva tužilačka odluka nije donesena. Tužilac može otvoriti istragu ili odbaciti krivičnu prijavu. Trećeg nema", rekao nam je Bilić.

ŠTA ĆE REĆI TUŽILAŠTVO BiH?

Kako bismo saznali preciznije informacije "Slobodna Bosna" je u ponedjeljak, 7.novembra uputila dopis Tužilaštvu BiH u kojem smo tražili da nam odgovore koliko imaju takozvanih formiranih predmeta, a posebno u kojoj fazi rada su prijave protiv Milorada Dodika jer je on „nosilac“ najvećeg broja prijava među najvišim bh. zvaničnicima, te je samim tim i najzanimljiviji bh. javnosti. Čim dobijemo odgovore iz Tužilaštva BiH objavit ćemo ih.

Da ne bude kako su nam zanimljivi samo političari nije zgoreg spomenuti kako bosanskohercegovačko pravosuđe, a prevashodno tužilaštva bh. javnosti još uvijek nisu dali odgovore na neke misteriozne smrti i događaje. Još ne znamo okolnosti smrti Davida Dragičevića, Dženana Memića, Milana Vukelića. Nikada, također, nije razjašnjeno ko je postavio eksploziv na mezar prvog predsjednika BiH Alije Izetbegovića. U brojnim slučajevima je izvršena i privatizacijska pljačka, ali nam nije poznato da je iko zbog nje odgovarao. Bilo je pokušaja procesuiranja visokopozicioniranih političara, ali su u većini slučajeva na sudu oslobođeni i isplaćene su im naknade zbog materijalne i nematerijalne štete.