Rusija je dugo koristila cijene plina i opskrbu električnom energijom kako bi vršila pritisak na Moldaviju. To je ponovno učinila prošli mjesec, kad je smanjila isporuku plina za trećinu.

Slučaj Moldavije, najsiromašnije europske države, pokazuje kako politika i energija gotovo uvijek idu ruku pod ruku. Energetsko-politička kriza dovela je do povećanja napetosti u Pridnjestrovskoj Moldavskoj Republici, dijelu teritorija Moldavije koje je proglasilo vlastitu prorusku državu, međunarodno nepriznatu. Posljednjih dana također se održavaju protesti protiv vlade, za koje Kišinjev tvrdi da su orkestrirani iz Kremlja radi destabilizacije demokracije.

Moldavija je povijesno proizvodila samo desetinu struje, oko 70 posto dolazilo je iz elektrane Cuciurgan u Pridnjestrovlju, a 20 posto uvozila je iz Ukrajine. Prošli mjesec Ukrajina je obustavila izvoz djelomično zbog ruskih raketnih napada na njezinu elektroenergetsku infrastrukturu, a Pridnjestrovlje je iznenada zaustavilo izvoz 1. novembra, navodeći kao razlog vlastite nestašice struje. To je stvorilo dramatičan problem opskrbe strujom.

Vlada je odgovorila uvodeći mjere za smanjenje potrošnje i štednju energije. Ulična rasvjeta svedena je na minimum, firme koje obavljaju energetski intenzivne procese moraju planirati rad izvan vršnih sati, a građanima se savjetovalo da ne koriste liftove u zgradi zbog opasnosti od nestašica struje. Kišinjev je također kupio nekoliko hiljada rezervnih generatora i 200.000 tona ugljena za grijanje.

Trenutno Moldavija dobiva 80 posto struje s europskog tržišta po cijeni do četiri puta većoj od dosadašnje. Ostatak dolazi po sniženoj cijeni od Rumunije.

- To će vladu ove zime stajati milijardu eura, što je više od 20 posto njezina budžeta, rekao je za Politico Victor Binzari, glavni direktor moldavske energetske državne kompanije Energocom.

Energocom nema novca za kupovinu struje po toj cijeni, što znači da će situacija postajati sve gora kako se temperature budu spuštale.

- Bit će vrlo teško i vrlo komplicirano pronaći novac, priznao je Binzari.

Zima je tek počela

Europska unija je najavila paket pomoći Moldaviji u iznosu od 250 milijuna eura. No, Kišinjev ističe da to neće biti dovoljno da se prebrodi energetska kriza i traži od EU još 450 miliona eura.

Što se tiče plina, Moldavija se tradicionalno oslanja isključivo na uvoz ruskog plina. U oktobru je Gazprom smanjio protok za trećinu, na 5,7 miliona kubnih metara, navodeći kao razlog dospjele dugove. Ruska državna energetska kompanija također je upozorila da bi mogla u potpunosti prekinuti opskrbu plinom.

- Razlozi za to smanjenje su geopolitički. Postoje politički interesi Rusije prema Moldaviji. Oni ne žele da nastavimo putem Europske unije, nego da Moldavija ostane pod njihovim interesom, ističe ministar infrastrukture Andrei Spînu. 

Moldavija je u vrlo opasnoj situaciji. Energetski je siromašna, a zima je tek počela. U proteklih 12 mjeseci cijena plina povećana je sedam puta, a cijena struje povećala se četiri puta. Inflacija u zemlji dosegnula je 34 posto, a Moldavci su prisiljeni izdvajati u prosjeku 70 posto svojih prihoda na komunalne račune, što je deset puta više nego prošle godine. Neprofitne organizacije počele su dijeliti bonove najugroženijim građanima.

- Energetska kriza i utjecaj rata znatno su povećali troškove života moldavskih građana, a njihova kupovna moć znatno je niža - izjavila je moldavska premijerka Natalia Gavrilița.

"Zabrinuti smo kako to utječe na socijalnu koheziju i stvara političku nestabilnost."

To nije prvi put da Moskva vrši pritisak. Kišinjev je u oktobru prošle godine bio prisiljen potpisati povoljniji ugovor s Gazpromom na temelju promjenjive trenutne cijene plina i nafte, nakon što je firma zaprijetila prekidanjem protoka zbog duga. Moldavija je brzo podmirila dug od 1,7 miliona dolara za august i platila akontaciju za septembar.

Moldavija skladišti više od 155 miliona kubnih metara plina u Ukrajini i Rumunjskoj, navodi Energocom, iako je to dovoljno samo za zadovoljenje vršne potražnje tokom šest tjedana.

Ruske tajne službe u glavnom gradu

Kriza također dovodi do eskalacije odnosa s Pridnjestrovljem. Zbog sve glasnijih kritika Rusiji zbog smanjenja isporuke plina, vlast u toj međunarodno nepriznatoj državi prekinula je protok tople vode veći dio dana, ograničila rad javnog prijevoza i industrijsku proizvodnju. Moskva u Pridnjestrovlju ima 1.500 ruskih vojnika.

Tenzije su sve jače i u glavnog gradu Moldavije, gdje se svaki vikend održavaju protesti protiv proeuropske vlade. Proteste organizira stranka ȘOR, koju predvodi Ilan Shor, bivši gradonačelnik Orheija koji živi u egzilu u Izraelu. Prošli mjesec SAD je sankcionirao Shora zbog navodnog rada na destabilizaciji vlade "u interesu" Moskve.

Moldavska predsjednica Maia Sandu optužuje ruske tajne službe za pomoć u organiziranju protesta.

Sandu je došla na vlast 2021. godine, uz obećanje da će "očistiti" Moldaviju od korupcije i približiti zemlju Europskoj uniji. Otada se reformska vlada suočava s krizama, uglavnom povezanim s Rusijom. Nedugo nakon što je nova vlada preuzela dužnost, Moskva je povećala cijene plina, prisilivši Kišinjev da proglasi vanredno stanje.

Moldavija je najranjiviji susjed Ukrajine, s kojom dijeli drugu po duljini granicu, dugu 1.222 kilometra. Do kraja maja u zemlju je ušlo oko 650.000 ukrajinskih izbjeglica, što je najveći broj po glavi stanovnika u Europi.

Oko 87.000 Ukrajinaca do danas je ostalo u Moldaviji.