Vlada je u srijedu predstavila plan kojim šire otvara vrata radnoj snazi iz zemalja izvan Europske unije.

Prema nacrtu, stranci više neće biti ograničeni samo na rad u struci, pa će, primjerice, mehaničar moći raditi kao skladištar, a policajac kao konobar.

Prilikom razmatranja zahtjeva za radnu vizu iskustvo će dobiti na težini, a prijevod kvalifikacija na njemački izgubit će važnost za ulazak u Njemačku. Plan uključuje i inovativni sistem bodovanja za radnike iz trećih zemalja, uključujući i zemlje zapadnog Balkana.

Ministri su se složili oko osnovnih načela, da "kriteriji mogu biti kvalifikacije, poznavanje jezika, radno iskustvo, obiteljske veze s Njemačkom i dob".

Pitanje bodovanja nebuloznih kategorija poznavanja jezika i rodbinskih veza upravo dolazi na dnevni red rasprava u trojnoj koaliciji kancelara Olafa Scholza.

Navodno će službe za strance povoljnije odvagnuti mogućnost integracije s prethodnim boravcima u Njemačkoj, radom kod njemačkog poslodavca, ali i ako kandidat ima rodbinu u Njemačkoj.

Nacrtom još nije definirano kakav bi status ti srodnici trebali imati, primjerice jesu li zaposleni.

Lakše useljavanje dio je planirane reforme zakona o azilu i migraciji koju ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser želi pokrenuti do kraja godine.

Bundestag bi u petak trebao glasati o takozvanoj mogućnosti za pravo boravka, odnosno o otvaranju perspektive ostanka za dobro integrirane strance koji već dugo žive u Njemačkoj bez sigurnog statusa.

Od 31. oktobra 2022. svako ko je u zemlji živio najmanje pet godina i nije počinio krivično djelo trebao bi dobiti 18 mjeseci da ispuni uvjete za dugotrajni boravak - to uključuje poznavanje jezika i vlastita sredstva za život.