Odluka premijera Kosova Albina Kurtija da kao ministra za zajednice u svojoj vladi postavi Nenada Rašića, kao i Radu Trajković za njegovog zamjenika, izazvala je do sada nezabilježenu reakciju predsjednika Srbije.

U neuobičajeno oštrom tonu Aleksandar Vučić je premijera Kosova nazvao „terorističkim ološem", i rekao da su izabrali najgori srpski ološ s dna bačve, koji nemaju nikakvo povjerenje u Srbiji, ali imaju povjerenje Kurtija i zapadnih agentura". Tome je dodao i prijetnju da neće otići na najavljeni samit EU-zapadni Balkan 6. decembra u Tirani. Rada Trajković je reagirajući na ove optužbe izjavila „kako razumije Vučića kao pacijenta, ali da ga ne razumije kao predsjednika Srbije".

Aleksandar Vučić je nakon susreta s europskim povjerenikom za proširenje Oliverom Varhelyjem ponovio kako ostaje pri svojim ocjenama o Rašiću i Radi Trajković, ali je isto tako ipak dodao da će narednih dana „razmisliti" o odlasku na samit u Tirani.

Beograd je također nezadovoljan reakcijom Europske unije, koja je po riječima srpskih dužnosnika premlaka. Beogradski mediji prenose i tumačenje bivšeg predsjednika Ustavnog suda Kosova Envera Hasanija „kako je Kurti imenovanjem Nenada Rašića za ministra prekršio Ustav".

Negativna atmosfera u regiji

Predsjednik Srbije je ovu priliku iskoristio kako bi izrazio svoje nezadovoljstvo ponašanjem Prištine i odnosom prema srpskoj zajednici, ističe za DW Igor Novaković, direktor istraživanja ISAC fonda.

„Mislim da to stoga nije poruka koja se tiče regionalnog procesa suradnje, nego je prije svega poruka Europskoj uniji i vladi Albina Kurtija".

Igor Novaković ocjenjuje „da je korištenje regionalnog samita kao platforme za upućivanje nekih poruka loše. Regionalna suradnja je interes svih zainteresiranih, a ovdje se stvar svodi na međusobni odnos Beograda i Prištine. Tako da ne vidim neke velike posljedice ako Srbija eventualno ne prisustvuje tom samitu, ali je moguće da ostavi neku negativnu atmosferu među samim sudionicima u procesu regionalne suradnje", dodaje Novaković.

Reakcija Aleksandra Vučića bi bila daleko efikasnija u slučaju da je pozicija Srbije nešto bolja, kaže za DW Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam.

„Pozicija Srbije je daleko od toga, plus taj nastup s neprimjerenim rječnikom, i to je sve dovelo do jedne ishitrene odluke da se ne ide u Tiranu. Cijela ta priča je jako loše odigrana, i mislim da ne doprinosi poziciji Srbije u odnosu na Europsku uniju".

Ali, svejedno mislim, nastavlja Popov, „da će nakon ovakvog jednog napada doći do povlačenja ove odluke i da će se na kraju ipak otići u Tiranu. U svakom slučaju, emocije nisu dobar saveznik ovog puta, i trebalo bi dobro razmotriti koliko imamo prostora za korak unazad i ugrožavamo proces europskih integracija. A saveznici se ne stvaraju na ovaj način", ocjenjuje Popov.

Razbijen monopol Srpske liste?

Rada Trajković je svoje postavljenje na novu funkciju u kosovskoj vladi ocijenila kao dobru vijest, jer po njenim riječima „to će značiti da Milan Radoičić više neće imati nikakvog utjecaja na ono što se radi, i da će tako biti razbijen monopol Srpske liste nad mentalnim promoviranjem Srba".

Igor Novaković smatra da to nije do kraja sigurno, „jer Nenad Rašić i Rada Trajković su politički subjekti koji su na izborima dobivali jako malo glasova, i oni nemaju taj politički legitimitet. Međutim, ono što je moguće u ovom trenutku je da je ovo neka vrsta početka podjele u okviru same srpske zajednice na Kosovu - odnosno da će Srbi koji žive na jugu prihvaćati određene modalitete suradnje s Kurtijevom vladom, dok će Srbi na sjeveru biti naklonjeniji stavu službenog Beograda", naglašava Novaković.

Moje iskustvo s terena govori da bi Srbi s juga htjeli više pluralizma i mogućnosti za biranje, skreće pažnju Aleksandar Popov.

„Oni često navode kako se njima neki potezi Beograda obijaju o glavu, jer treba voditi računa i o Srbima u enklavama. Ali, ako gledamo s neke legitimne strane, Kurti je u svoju vladu uzeti bilo koga, ali problem je što je sam Kurti napravio dosta kontraproduktivnih poteza u posljednje vrijeme, koji su praktično zaustavili pregovarački proces", kaže Popov.

(Ne)moguće do kompromisa

Kada je već riječ o nastavku dijaloga Beograda i Prištine, i ova epizoda dodatno ugrožava taj proces. U isto vrijeme predstavnici EU-a šalju optimistične poruke kako bi neka vrsta dogovora mogla uslijediti već na proljeće sljedeće godine, ali Igor Novaković ocjenjuje „da i pored toga što se iz Bruxellesa širi optimizam, čini mi se da je situacija između dvije strane toliko usijana da će biti teško doći do određenog kompromisa".

Dio krivice za zastoj dijaloga snosi i Zapad, dodaje Aleksandar Popov, koji primjećuje „kako nije bilo dovoljno sinkronizacije između Washingtona i Bruxellesa. Tokom krize oko registracijskih tablica sve je riješeno nekim pozivom iz Washingtona, i to je na neki način bilo poniženje EU-a. To je onda i otvorilo prostor za razne kalkulacije i mislim da bi sve daleko bolje išlo kada ne bi bilo favoriziranja jedne strane", zaključuje direktor Centra za regionalizam.

(Deutsche Welle)