Piše:  Avdo AVDIĆ (Oslobođenje)

Tri današnje sjednice mogle bi odrediti budućnost Bosne i Hercegovine. Prvo će u salu članovi Centralne izborne komisije. Potom će početi redovna sjednica Predsjedništva BiH i, na kraju će, popodne, Predsjedništvo BiH održati vanrednu sjednicu. Pa, krenimo redom.

CIK 

Na dnevnom redu CIK-a će ponovo biti onaj listić iz Narodne skupštine Republike Srpske o kojem ovisi hoće li Milorad Dodik i njegov SNSD u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH imati tri ili četiri delegata. Sa tri delegata, ako je to sada uopće i bitno, Dodik neće imati kontrolni paket u Domu naroda. Jer da bi neki zakon u Domu naroda PSBiH bio izglasan, za njega pored proste većine moraju biti najmanje dva delegata iz RS-a. Preciznije rečeno, najmanje dva delegata iz Republike Srpske ne smiju biti protiv nekog zakona ukoliko taj zakon dobije podršku proste većine u Domu. To se zove entitetska većina.

CIK će, ubijedili su me moji izvori, vjerovatno ovaj listić opet proglasiti važećim. A kada je taj listić važeći, peti delegat iz Republike Srpske mora biti određen žrijebanjem.

SNSD trenutno ima tri delegata. Opozicija iz RS-a jednog. Ako CIK danas prizna listić, a sve su prilike da hoće, onda će opet SNSD uputiti žalbu Sudu BiH koji je nešto ranije ukinuo odluku CIK-a o ovom listiću i vratio na ponovno odlučivanje. Žalbu Sudu BiH, u ime SNSD-a, pisao je bivši predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija. A Sud je, vidjeli smo, u obrazloženju, bukvalno prepisao Tegeltijine navode iz žalbe. Čak je Sud konstatirao da CIK nema pravo po službenoj dužnosti preispitivati odluke lokalnih izbornih komisija (u ovom slučaju Izborne komisije NSRS-a), ignorišući potpuno odredbe Izbornog zakona BiH.

Nakon što CIK donese odluku o “spornom listiću”, počet će redovna sjednica Predsjedništva BiH. Na dnevnom redu su, prvobitno, bili oni projekti koje su lideri stranaka osmorke obećali deblokirati. Prvi se odnosi na Hidroelektranu Buk Bijela na Drini koja je trebala biti izgrađena zajedničkim snagama Republike Srpske i Srbije. Denis Bećirović će morati presuditi hoće li rijeku Drinu, kao prirodnu granicu, prepustiti Srbiji i entitetu Republika Srpska. Drugi projekat se odnosi na takozvanu istočnu interkonekciju. To je, opet, projekat kojim Republika Srpska namjerava Bosnu i Hercegovinu učiniti još ovisnijom o ruskom plinu. Jer cilj nove/stare Vlade Republike Srpske je, kako reče novi/stari premijer Radovan Višković, održati kontakte sa Rusijom i Srbijom. Treći projekat je aerodrom Trebinje od kojeg zapadne sile strahuju vjerujući da bi to mogla biti ruska baza.

Ovim je projektima, sjetimo se, Milorad Dodik uslovio izbor novog saziva Vijeća ministara BiH. No, taktika se sada mijenja. Cvijanovićeva će sve ove projekte povući sa dnevnog reda redovne sjednice kako bi Denisu Bećiroviću otvorila prostor da podrži imenovanje Borjane Krišto za mandatarku budućeg saziva Vijeća ministara BiH.

Čim se završi redovna sjednica Predsjedništva BiH, počet će vanredna. I to sa samo jednom tačkom dnevnog reda - imenovanje mandatara za novi saziv Vijeća ministara BiH. Član Predsjedništva BiH Željko Komšić zatražio je da se HDZ-ova kandidatkinja za mandatara pojavi na sjednici Predsjedništva BiH i prije glasanja odgovori na pitanja o NATO integracijama. Krišto će, jasno je to, odbiti. Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović će, bez obzira na to, podržati njen izbor u odsustvu. No, šta će uraditi Denis Bećirović? Ako je suditi po njegovom saopćenju za javnost, Bećirović će biti uz Željku Cvijanović i Borjana Krišto će biti imenovana za mandatara. To što će Željko Komšić biti protiv, ne znači ništa. Jer mandatar se može imenovati preglasavanjem.

Ako Borjana Krišto danas ne dođe na sjednicu Predsjedništva BiH, a izvjesno je da neće doći, onda već sada mogu ustvrditi da buduća predsjedavajuća Vijeća ministara BiH u naredne četiri godine neće prisustvovati nijednoj sjednici Predsjedništva. Jer protekle četiri godine nijedan HDZ-ov ministar u Vijeću ministara BiH ili kadar u nekoj od državnih agencija nije prisustvovao sjednici Predsjedništva BiH, ne želeći priznati Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH. Dolazili su na sjednice Predsjedništva BiH kadrovi svih stranaka, i iz RS-a i iz Federacije, ali hadezeovci nikada.

Priznanje Predsjedništva BiH i Željka Komšića

Sada se, zbog želje Dragana Čovića da što prije imenuje Borjanu Krišto, ukazala šansa da HDZ-ov zvaničnik, napokon, prizna Predsjedništvo BiH i Željka Komšića.

I sve je u rukama Denisa Bećirovića. Pristajući da Borjana Krišto bude imenovana u odsustvu, Bećirović, zapravo, pristaje na HDZ-ovu politiku ignorisanja legalno izabranog člana Predsjedništva BiH. Ponavljam, ako Denis Bećirović sada ne primora Borjanu Krišto da dođe na sjednicu Predsjedništva BiH, sigurno je više nikad neće ni primorati. Jer Denis Bećirović, glede Vijeća ministara, samo sada ima asa u rukavu. Ispusti li ga na sto prije vremena, od kraja januara će Milorad Dodik preuzeti ključne tačke u sigurnosnom sektoru. Recimo, Dodik će dobiti poziciju zamjenika direktora OSA koji je po funkciji šef operacija. Dobit će poziciju direktora Službe za poslove sa strancima koja ima ključnu ulogu u nadzoru stranaca u BiH - od migracija do osoba koje su proglašene opasnošću po nacionalnu sigurnost BiH.

A kada se to desi, za mnoge stvari bit će kasno. Jer za smjenu Vijeća ministara BiH je potreban i Dom naroda. A ako Dodik bude imao četiri delegata, smjena će biti nemoguća. Zato se danas odlučuje o sudbini Bosne i Hercegovine. Na dvije adrese i na tri sjednice.