BALKANSKA HEROINA OD KOJE STRAHUJE EUROPA: Kako je bivša košarkašica pomela korumpirane političare i oslobodila svoju zemlju od zla koje vlada i u BiH…

Zamislite da, primjerice, glavni tužitelj Tužiteljstva BiH Milanko Kajganić skupa sa svojim timom uradi samo peti dio onoga što je učinila ona...

  • Jeste li znali

  • 18. Jan. 2023  

  • 1

Piše: MARIO ILIČIĆ

Dobar prijatelj, inače blizak diplomatskim balkanskim krugovima, jučer razočarano komentira politički glib u koji je Bosna i Hercegovina upala prije 27 godina, a iz kojeg se nikako ne može izvući usprkos svim nastojanjima međunarodne zajednice i svih mogućih političkih pritisaka.

Bh. društvo je toliko ogrezlo u korupciji i kriminalu, a svesrdnu pomoć političarima već godinama podršku daje i korumpirano sudstvo odbijajući procesuirati kriminal i korupciju zbog kojih je BiH na samom vrhu neslavne ljestvice u Europi.

No, da ne mora nužno biti tako svjedoči i primjer s Balkana, točnije iz Rumunjske koja je bila na samom dnu Europske unije od njezinog ulaska do unatrag nekoliko godina.

Iako se ne čini tako, Rumunjska je za BiH, ali i sve ostale zemlje Balkana danas ozbiljna zemlja. Ne treba zaboraviti njihov obračun s diktatorom Nicolaem Ceauşescuom, te kako su bez rata, ogrezli u kriminal i korupciju, postali crna rupa, sve dok se nije pojavila nacionalna heroina, rumunjska tužiteljica Laura Kövesi, koja je pod prijetnjama smrću, državu okrenula naopačke kao čarapu, te 1.100 državnih službenika, prije svega političara, poslala direktno u zatvor.

ŽALAC ZA ŽALAC

Njezin rad prepoznali su u Europskoj uniji te je vrlo brzo postala europska javna tužitejica. Djelovanje europske javne tužiteljice Laure Kövesi i njezinoga tužiteljskog tima na svojoj koži je osjetila i bivša hrvatska ministrica Gabijela Žalac kada su joj na vrata pokucali tužitelji iz ureda rumunjske tužiteljice istražujući zloupotrebe novca iz europskih fondova, pokucali.

Europsko vijeće i Europski parlament izabrali su prvu europsku javnu tužiteljicu - bivšu rumunjsku antikorupcijsku tužiteljicu Lauru Codruța Kövesi, koja je od svih kandidata koji su se natjecali imala najsnažniji pedigre predane borkinje protiv korupcije. U izjavi nakon izbora dala je nagovijestiti da je naporno, i na momente dramatično iskustvo antikorupcijske tužiteljice u rodnoj Rumunjskoj, nije obeshrabrilo u želji da razotkriva korupciju i podiže optužnice. "Ista sam osoba kakva sam bila u Rumunjskoj kao tužiteljica. Dat ću sve od sebe... I neću biti sama", kazala je.

Kövesi je rođena 1973. u gradu Sfântu Gheorghe u Rumunjskoj, u pravničkoj obitelji - otac je također bio javni tužitelj. U ranoj je mladosti bila juniorska košarkaška reprezentativka - branila je boje Rumunjske 1989. na Europskom juniorskom prvenstvu u Temišvaru, samo nekoliko mjeseci prije nego što će taj grad postati epicentar krvave pobune protiv Ceausescuova režima. Studij prava upisala je 1991., pet godina kasnije diplomirala je na temi korupcije i organiziranog kriminala, a od početka je profesionalnu karijeru gradila u tužiteljstvu, najprije u gradu Sibiu.

"Prvo što sam čula kad sam rekla da želim postati tužiteljica bilo je da tužiteljstvo nije za žene... Morala sam raditi više od muškaraca kako bih dokazala da žena tužiteljica može biti jednako dobra kao i muškarac", reći će puno godina kasnije u razgovoru s novinarom britanskog The Guardiana. Od 1999. je došla na čelo odjela za istraživanje organiziranog kriminala i terorizma pri okružnom tužiteljstvu u Sibiu, a 2006., sa samo 33 godine, imenovana je za glavnu javnu tužiteljicu Rumunjske.

Kövesi je, međutim, najdublji trag ostavila kao glavna tužiteljica rumunjskog Ureda za borbu protiv korupcije kojem je bila na čelu od 2013. do 2018. U tome je razdoblju u antikorupcijskim istragama, koje je njezin ured red pokrenuo, istraženo i optuženo više od 1.100 članova rumunjske korupcijske mreže. Ta je mreža bila satkana od ljudi iz svijeta politike, uključujući više desetaka gradonačelnika, nekoliko ministara i bivših ministara, 12 parlamentarnih zastupnika, zatim sudaca, novinara, poduzetnika, menadžera.

POMELA KRIMINALCE

Njezin Ured je 2015. pokrenuo istragu i protiv tadašnjeg rumunjskog premijera Victora Ponte, i to zbog sumnje u kriminal i utaju poreza prije njegova ulaska u politiku, iz vremena dok je još bio odvjetnik. Prema godišnjem izvještaju koje je Laura Kövesi podnijela 2015. njezin antikorupcijski Ured u do tada pokrenutim istragama i procesima zaplijenio je 431 milijuna eura mita. Kövesi je podigla povjerenje rumunjskih građana u Ured kojem je bila na čelu: čak 60 posto Rumunja u anketama je izjavljivalo da imaju povjerenja u njezin rad. Zbog vidljivih rezultata u obračunu s korupcijom na najvišoj državnoj razini, Kövesi je privukla pažnju svjetskih medija. The Guardian će je 2015. opisati kao tihu, skromnu tužiteljicu koja u rukama nosi skalpove i u borbi s korupcijom ostvaruje rezultate kakve nema ni jedan tužitelj u istočnoj Europi, pa čak i u svijetu.

Dok je rumunjski Ured za borbu protiv korupcije bio pod njezinom palicom činilo se da je ta država, koja se po svim istraživanjima nalazi među najkorumpiranijima u EU, makar nakratko kročila na put uspješnog obračuna s korupcijom. Kövesi je, međutim, vodeći antikorupcijske istrage u Rumunjskoj stekla moćne protivnike. Nakon smjene vlasti, koncem 2018., tadašnji ministar pravosuđa Tudorel Toader zatražio je njezinu smjenu s mjesta voditeljice Ureda za borbu protiv korupcije.

Nova Vlada je o njezinom radu sačinila i posebni izvještaj u kojem ju je optužila da je taj Ured vodila autoritarno, odluke donosila samovoljno i pristrano, miješala se tužiteljima u istrage, a prednost davala slučajevima koji su imali velik odjek u medijima. Početkom 2019. i konačno je smijenjena s čela antikorupcijskog ureda. Vlada koja ju je smijenila i sama je pala 18 mjeseci kasnije. Kad se 2019. Kövesi natjecala za prvu europsku javnu tužiteljicu, dobila je snažnu potporu većine država članica EU. Ali ne i Rumunjske.

ŠPIJUNAŽE I PRITISCI

Zbog revnosnog i predanog odnosa prema svom poslu, Kövesi je u Rumunjskoj bila meta špijunaže, cyber špijunaže i medijskih napada. Osvrćući se na napade i pritiske koje je preživjela, izjavila je: "To nije bilo lako, posebno za moju obitelj, ali kad odlučite raditi kao tužitelj, morate preuzimati rizike koji dolaze s tim položajem".​

Ni nakon selidbe iz Bukurešta u Luksemburg, grad određen za sjedite europskog javnog tužitelja, stvari ne idu lako. Ni danas, četiri godine od osnutka ureda i dvije godine od izbora Kövesi za europsku javnu tužiteljicu, u radu europskog javnog tužitelja ne sudjeluju sve zemlje članice EU, već njih 22. Pet članica: Mađarska, Poljska, Irska, Belgija i Švedska protive se osnivanju ureda. Dio ih se opire jer zaziru od ozbiljnih istraga o makinacijama s europskim novcem, a skandinavske zato što vjeruju da nezakonitosti, uključujući i one s novcem iz fondova EU, nitko ne može istražiti bolje od njihovih vlastitih tužitelja.

Hrabra rumunjska istražiteljica primjer je kako se sve može dovesti u red za vrlo kratko vrijeme. Naravno, čitav tim odanih ljudi pratio je njezin rad u domovini, a istim tempom nastavila je posao i u EU.

Zamislite da, primjerice, glavni tužitelj Tužiteljstva BiH Milanko Kajganić skupa sa svojim timom uradi samo peti dio onoga što je učinila Laura Kövesi.

Kakav bi to heroj bio…

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...