Zbog čega gripa i respiratorne infekcije dolaze u tako snažnom obliku?

Specijalist interne medicine, subspecijalist pulmolog, prim. dr. Saša Srića iz Zagreba smatra kako smo u periodu očekivanih i sve učestalijih respiratornih infekcija koje u ovom vremenskom periodu imaju i poprimaju sezonski karakter:

"U protekle dvije i pol godine svjedočili smo intenzivnom razdoblju pandemije COVID-19 koja je nažalost odnijela puno života. Nakon više sojeva koji su izazivali tešku kliničku sliku - kao kod starije populacije i kroničnih bolesnika s puno komorbiditeta, a prije svega necijepljenih sugrađana u periodu dominacije wuhanskog soja te posebice delta-soja - teški oblici su zahvatili i mnoge zdrave ljude mlađe životne dobi. Oni su iz punog zdravlja razvili tešku obostranu upalu pluća, s respiratornom insuficijencijom, nerijetko su završili na respiratoru, uz smrtni ishod. U pravilu se radilo o necijepljenoj populaciji. Trenutačno imamo vrlo šaroliku paletu respiratornih infekcija zbog kojih nemali broj pacijenata treba hospitalizaciju", kazao Srića, ističući kako su uz sada dominantan omikron-soj koji mutira u klinički blaže oblike, prvenstveno u osoba koje su cijepljene i bez značajnijih komorbiditeta, prisutni i ostali infektivni agensi.

"Protekle dvije godine naši su sugrađani umirali zbog COVID-a 19, a s novim i puno blažim sojem umiru s COVID-om 19, uz naglasak da osnovna bolest ubrzava letalan ishod. Prije godinu i dvije bilo je oko 90 posto obostranih upala pluća zbog COVID-infekcije, a ove zime ipak je, unatoč opetovano brzom širenju zaraze, učestalost pneumonija oko 10%, što je olakšavajuća okolnost. S obzirom na to da smo dvije godine bili opravdano izloženi mjerama, virusi, ali i bakterije pronašli su put do domaćina, odnosno pacijenta. Tako nam se vratio virus influence dominantno tipa A, ali i u manjoj mjeri i tip B, odnosno gripa koja je i prethodno na južnoj polutci bila u porastu i izazvala epidemijski potencijal", govori dr. Srića napominjući kako je ove godine bilo dosta slučajeva gripe s vrlo burnom kliničkom slikom koja, za razliku od COVID-19, u načelu kod zdrave i mlađe populacije rijetko izaziva komplikacije, a još manje smrtni ishod.

"Kao što COVID-19 počinje polagano i od trećeg dana postupno ubrzava tempo i komplikacije poput obostrane upale pluća uz respiratornu insuficijenciju, odnosno sniženi kisik u krvi, a od sedmog dana nastupaju, uz sve komplikacije – plućna embolija, citokinska oluja - nagli imunosni odgovor organizma, ARDS - akutno zatajenje respiratornog sustava, bakterijske infekcije, krvarenja i hematomi, gripa se prezentira burnim početkom uz visoku tjelesnu temperaturu iznad 38 do 40 uz glavobolju, opću slabost i bolove u mišićima i zglobovima, kašalj te mogući razvoj komplikacija kao što su akutni miokarditis - upala srčanog mišića, encefalitis - upala moždanog parenhima, ali dominantno kod osoba s kroničnim bolestima kao i onima visoke životne dobi"; ističe Srića dodajući kako je ove sezone aktualan i respiracijski sincicijski virus (RSV) koji je dominantniji kod dojenčadi i predškolske djece te se prezentira akutnom respiratornom infekcijom, ali se može komplicirati i upalom u malim ograncima bronha te izazvati bronhiolitis, što zahtjeva bolničko liječenje.

"Rijetko može pogoditi i odraslu populaciju, uglavnom roditelje, a tada se prezentira blažom kliničkom slikom. Uz ove viruse prisutniji su i adenovirusi, virusi parainfluence koji su uglavnom blažeg kliničkog tijeka i na razini gornjih dišnih putova u smislu prehlade, ali i enteroviroze koje su tipičnije u ljetnom periodu i sada izazivaju gastrointestinalne simptome koji obuhvaćaju mučninu i povraćanje uz profuzne proljeve i uglavnom prolaze za dva-tri dana, za razliku od gripe koja nerijetko pacijenta ne odvaja od kreveta tjedan dana i COVID-19​ koji se i nakon tjedan dana može komplicirati težom kliničkom slikom. Nikako ne smijemo zaboraviti da se virusne infekcije u deficitu imuniteta mogu komplicirati sekundarnim bakterijskim upalama pluća, ali i primarnim bakterijskim pneumonijama, bez prethodne virusne upale pluća osobito u imunokompromitiranih pacijenata (hematološki i onkološki bolesnici, dijabetičari, kronično bubrežno zatajivanje, pacijenti na aktivnoj kemoterapiji ili imunoterapiji). To su najčešći uzročnici s naglaskom na streptokok, hemofilus influence", kaže dr. Srića.

"Savjet je da se sve osobe starije od 65 godina kao i kronični bolesnici cijepe protiv gripe. Izuzetno je bitno jačati imunitet pa u tu svrhu preporučujemo uzimati C vitamin, D vitamin u većim dozama, B vitamin i cink. Što se liječenja tiče, bitno je reći da antibiotik nije lijek izbora za virusne infekcije i da je to pogreška koja se radi jer antibiotike treba čuvati za bakterijske infekcije i kada to liječnik procijeni. Treba se hidrirati, odnosno uzimati puno tekućine, antipiretike - lijekove za spuštanje povišene tjelesne temperature. Osobe sa simptomima respiratornih infekcija trebaju ostati doma, štiteći sebe, ali i bližnje te sve ostale. U slučaju pogoršanja stanja u smislu otežanog disanja, bolova u prsima i povišene temperature koja traje dulje od tjedan dana, svakako se treba javiti u ambulantu hitne", kaže prim.dr. Saša Srića.

(Ordinacija.hr)