Odbor za vanjske poslove britanskog parlamenta je vodio raspravu o Zapadnom Balkanu sa fokusom na Bosnu i Hercegovinu i Kosovo. Jedan od učesnika, Anthony Monckton, bivši britanski diplomat je komentarisao odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta kao i nedostatak reakcije građana BiH.

Odbor u sastavu: Alicia Kearns, Saqib Bhatti, Chris Bryant, Liam Byrne, Bob Seely, Henry Smith, Royston Smith i Graham Stringer, je vodio raspravu sa bivšim diplomatama i sudionicma međunarodnih misija na Zapadnom Balkanu.

Jedno od pitanja koje je odbor postavio je bilo upućeno bivšem britanskom diplomati Anthony Moncktonu, prenosi Klix.ba.

"Jeste li iznenađeni koliko je malo protesta bilo na ulicama BiH? Kad bismo izašli na izbore u Velikoj Britaniji i glasali prema jednom skupu pravila, a kad bi se glasanje zatvorilo i kad bi nam se iznenada reklo, pa, super je što ste mislili da glasate na ovoj osnovi, ali sada mijenjamo osnovu na kojem se broji vaš glas i to ćemo napraviti na potpuno novi način, mislim da bi bilo nereda. Reakcija u Sarajevu i širom zemlje bila je prilično tiha, s obzirom na kontekst. Misliš li to je nepravedno pitanje ili analiza?", pitao je

"Ne, mislim da je to zato što smo mi imali nekoliko stotina godina demoratije, a oni nisu. Navikli su da im se govori šta treba da rade i da to prihvaćaju, kao i na lagano gaženje i činjenicu da se njih ne sluša, pa me uopće ne čudi nedostatak reakcije", odgovorio je Monckton.

Kurt Bassuener, suosnivač i viši suradnik Vijeća za politiku demokratizacije je također konstatovao da međunarodna zajednice duže vrijeme vodi "zombi" politku prema Bosni i Hercegovini, očekujući da se nešto promjeni iako imaju isti pristup. Kazao je i kako se BiH tretira kao kondominijum između Srbije i Hrvatske, nešto što je zapravo bila ideja nacionalista tokom devedesetih, te da je opstanak BiH jedino moguć pod mentorstvom susjeda.

Bassuener je dodao kako su pravi razlozi za nametanje novog izbornog zakona bili pokušaji da se "smekša" HDZ BiH koji je blokirao formiranje vlade FBiH u protekle četiri godine. Okarakterisao je to kao "Dajmo im što žele pa će možda biti otvoreni za saradnju".

"Umjesto pokušaja uvođenja stvarnog, odgovornog demokratskog sistema u Bosni i Hercegovini, dosad smo se pitali: 'Kako održati oligarhe sretnima?' Najviše škripe točkovi kojima mi služimo, u ovom slučaju to je bio HDZ BiH, ali će u budućnosti biti drugi", kazao je Bassuener.

Učesnici su se dotakli i drugih pitanja vezanih za region, a kompletnu raspravu možete pogledati ovdje.