Piše: Istraživački tim „SB“

„Prvookrivljenom Laketa Žarku utvrđuje se kazna zatvora u trajanju od 4(četiri) mjeseca i određuje da se neće izvršiti ukoliko u roku od 1(jedne) godine od dana pravosnažnosti ove presude ne počini novo krivično djelo“.

Ovako glasi presuda koju je 2001.godine sud u Nevesinju izrekao lokalnom policajcu Žarku Laketi, kojeg je Vijeće ministara BiH prošle nedjelje imenovalo za za direktora Službe za rad sa strancima. Laketa, tadašnji inspektor u nevesinjskoj polciji kao prvooptuženi i Slobodan Pudar, kao drugooptuženi proglašeni su krivim za zloupotrebu pložaja i ovlaštenja. Optužilo ih je Opštinsko javno tužilaštvo u Nevesinju jer su pet godina ranije (1996.) omogućili nezakonito izdavanje saobraćajnih dokumenata izvjesnom Miladinu Sušiću iz Gacka za registrovanje kamiona TAM.

IZBOR JE NEZAKONIT

Ova pravomoćna presuda koja mu je izrečena na „domaćem terenu“ u Nevesinju prije 20-ak godina bila je, sve do prošle nedjelje, eliminirajući faktor za izbor na bilo koju dužnost koja podrazumijeva sigurnosne provjere. Odnosno nedostupna mu je bila svaka funkcija koja zahtijeva dozvolu za pristup podacima sa oznakom „vrlo tajno“.

A „Služba za poslove sa strancima je upravna organizacija u sastavu Ministarstva bezbjednosti u kojoj se proizvode, distribuiraju i primaju tajni podaci za šta je certifikovana od strane Državnog sigurnosnog organa“, navodi se u jednom dokumentu/instrukciji državnog Inspektorata koji je proslijeđen Vijeću ministara BiH prije izbora Lakete. U njemu se također navodi  da „u skladu sa Zakonom o ministarskim imenovanjima Vijeća ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine, odgovorni javni službenik osigurava da se sva javna imenovanja vrše na zakonit način i u skladu sa svim važećim pravilima, propisima i zakonima, a što je u ovom slučaju ministar bezbjednosti“.

Iako je na konkursu za funkciju direktora Službe za poslove sa strancima objavljenom prošle godine Žarko Laketa bio najbolje rangirani kandidat, tadašnji ministar sigurnosti Selmo Cikotić, na preporuku Komisije koju je on imenovao, nije Vijeću ministara predložio njegov izbor iz navedenih razloga (pravomoćna poresuda, neposjedovanje dozvole za pristup tajnim podatcima...)

No, te okolnosti nisu pokolebale Cikotićevog nasljendika Nenada Nešića da predloži Laketu, ali  ni njegove kolege u Vijeću ministara BiH da ga jednoglasno izaberu na funkciju direktora Službe za poslove sa strancima. Prema svjedočenjima nekih ljudi koji su prisustvovali sjednici Vijeća minstara BiH, jedan od ministara Srba je prijetio blokadom rada te insitucije ukoliko Laketa ne bude izabran za direktora. Nakon toga, čuvajući mir u nestabilnoj kući, svi su glasali za Nešićev prijedlog i time saučestvovali u nezakonitom imenovanju.

KONAKOVIĆEVA I FORTINA KALKULACIJA

Od početka funkcioniranja koalicije koja će preuzeti vlast na državnoj razini postojao je ozbiljan problem sigurnosne provjere budućih najviših dužnosnika za koje su te provjere zakonski predviđene. Kada je desetak dana prije izbora Vijeća ministara BiH na sastanku lidera tada još postojeće Osmorke pitao kolege da li su vodili računa o tome hoće li neki od predloženih ministara (aludirajući na Zukana Heleza i Nenada Nešića) proći provjere Agencije za istrage i zaštitu (SIPA-e) odgovoreno mu je da ne brine, jer se „Dodik obavezao da će to završiti“. I tako je i bilo, lider SNSD-a je preko svog čovjeka na čelu SIPA-e Darka Ćuluma osigurao „prolaznu sigurnosnu ocjenu“ za Heleza i Nešića.

Zašto su ministri Elmedin  Konaković i Edin Forto glasali za izbor Žarka Lakete? Da li je riječ o neznanju, neinformiranosti, ili o nečemu još gorem i opasnijem: da oni očekuju da će se drugi ministri na isti način solidarizirati sa njihovim kadrovskim rješenjima čak i ukoliko ona nisu u skladu na zakonom?

Uoči prošlonedjeljne sjednice Vijeća ministara BiH vjerovalo se da će u „paketu“ sa direktorom Službe za poslove sa strancimna biti izabran i direktor Obavještajno-sigurnosne agencija BiH (OSA-e). Čak se licitiralo sa imenom Samira Suljagića, aktuelnog direktora Zavoda u Pazariću. No, izgleda da su se čelnici SDP-a BiH i Naroda i pravde malo preračunali, pa su naknadno ustanovili da Suljagić čije iskustvo u radu u obavještajnom sektoru nije kredibilno za predloženu funkciju, nije kandidat koji ispunjava zakonske uvjete.

Tako su u najužem izboru za direktora OSA-e ostala dvojica kandidata, Almir Džuvo, koji je na toj funkciji proveo 12 godina i Vahidin Šahinpašić, glavni inspektora SIPA-e.

Elmedin Konaković je prije 15-ak dana najavio brzu smjenu aktuelnog direktora OSA-a Osmana Mehmedagića i izbor novog „poštenog i vrijednog“ kandidata na njegovo mjesto. No, to nije moguće izvesti (olako obećanom) brzinom kojoj je sklon lider NIP-a. Za izbor  novog direktora OSA-a nužno je provesti procedure koje mogu trajati nedjeljama, pa i mjesecima.

OSMORKA SMJENJUJE „OSMICU“

Ono što jeste moguće obaviti po kratkom postupku jeste smjena aktuelnog direktora Mehmedagića. Prema izvorima bliskim vladajućoj koaliciji (ili, kako bi Konaković kazao - „režimu“) to bi se moglo desiti prije nego što bude poznato ime njegovog nasljednika. Isti izvori tvrde da dok je Mehmedagić na sadašnjoij funkciji nijedan od spornih dužnosnika (Zukan Helez, Nenad Nešić, Žarko Laketa) koji se nalaze na funkcijama „koje proizvode, primaju ili distribuiraju tajne podatke“ neće moći dobiti certifikat za pristup podatcima sa stepenom „Vrlo tajno“. U slučaju da aktuelni direktor OSA-e bude smijenjen prije nego što bude izabran njegov nasljednik, za tu dozvolu/certifikat bi bio nadležan njegov zamjenik Risto Zarić, donedavni savjetnik Milorada Dodika i Željke Cvijanović. Ne treba sumnjati da bi on postupio na isti način (i na isti mig Šefa) kao što je učinio Darko Ćulum, direktor SIPA-a kada je aminovao izbor sigurnosno spornih kadrova u Vijeće ministara BiH.